KOGA U KUČANOVE CIPELE?

PIŠE: Luka Fjamengo, stalni dopisnik Hine iz Slovenije LJUBLJANA, 7. studenoga (Hina) - Slovenci u nedjelju odlučuju koga u sljedećih 5 godina žele vidjeti na mjestu predsjednika države na mjestu Milana Kučana, krupnom političkom figurom sa kojom su se identificirali u proteklih desetak godina i koji je uvjerljivo osvajao njihove glasove na izborima 1992. i 1997. godine.#L# Iako na izborima nastupa devet predsjedničkih kandidata, prognoze govore da se sve svodi na to hoće li sadašnji premijer Janez Drnovšek u prvom krugu osvojiti više od 50 posto glasova ili će se u dodatnom odmjeravanju kroz dva tjedna morati ponovo suočiti sa Barbarom Brezigar, nekadašnjom glavnom državnom tužiteljicom koju podržavaju stranke desnog centra. O Janezu Drnovšeku, dugogodišnjem premijeru i šefu najjače slovenske stranke - liberalnih demokrata, sve je zapravo poznato slovenskim biračima. Upravo to Drnovšekov izborni štab smatra glavnim adutom u uspjehu koji očekuju na biralištima. Danas 52-godišnji doktor ekonomije koji aktivno govori 4 svjetska jezika i s predizbornih plakata poručuje da pozna "odgovore za budućnost" u kojoj će Slovenci biti ravnopravni s ostalim narodima u udruženoj Europi u svijesti se prosječnog birača pojavio sada već davne 1989. godine i za njega su uistinu vezani svi uspjesi koje su doživjeli. Slovenija je sada u završnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju koji će biti završeni do kraja ove godine. Na zasjedanju NATO saveza kroz dva tjedna u Pragu vjerojatno će joj biti upućena i pozivnica za učlanjenje u tu organizaciju. To je priča koju prosječnom biraču ne treba ponavljati, a zasluge Drnovšeka u tome ne osporavaju u kampanji niti njegovi konkurenti i oponenti. Osporavatelj Drnovšekove karizme nije niti njegova glavna izazivačica, 49-godišnja pravnica Barbara Brezigar. U dosadašnjim javnim sučeljavanjima i "televizijskom višeboju" svih kandidata ona je smirenim tonom naglašavala da Slovenija, na zapravo samo reprezentativnom mjestu šefa države, mora imati osobu koja se dokazuje u promoviranju vrijednosti pravne države, ukazuje na eventualne pojave političke korupcije, te radi i inzistira na nacionalnom jedinstvu bez obzira na stranačke i ideološke boje. Barbara Brezigar za svoju je kandidaturu prikupila dvadeset tisuća potpisa građana, 4 puta više od potrebnog da se na izborima pojavi kao nestranačka kandidatkinja. No, jasno je da njen dosadašnji uspjeh kojega otkrivaju neke ankete ne bi bio moguć bez podrške Andreja Bajuka i Janeza Janše, dvojice moćnih čelnika oporbenih stranaka u parlamentu. Barbara Brezigar u vrijeme je prijelazne i kratkotrajne vlade Andreja Bajuka, koja je prije dvije godine na sceni izdržala samo nekoliko mjeseci, zauzela mjesto ministrice pravosuđa, a odatle i naklonost tih stranaka prema njoj. Janša i Bajuk u svojoj potpori Barbari Brezigar ističu da bi Kučana trebala naslijediti osoba bez "ideoloških predrasuda" koje pripisuju starom predsjedniku. Osim toga, te stranke, ali i neke manje s lijevog spektra, drže da bi dolaskom Drnovšeka na mjesto predsjednika države bio stvoren svojevrsni "stranački monopol" liberalnih demokrata u politici, gospodarstvu i društvu. Drnovšek je doduše već izjavio da će u slučaju pobjede na izborima za predsjednika države dati ostavku na položaj predsjednika stranke i zamrznuti svoju stranačku iskaznicu. Uprkos tome, ostaju sumnje da on iz predsjedničkog ureda ne bi mogao odoljeti velikim iskušenjima da svoj utjecaj na stranku i dalje ne realizira na različite načine. Ukoliko Drnovšek sjedne u Kučanovu fotelju, boje se Janša i Bajuk, on to neće shvatiti kao samo "protokolarnu poziciju" kako predsjedničku funkciju postavlja ustav nego će se više od Kučana služiti svojim neformalnim utjecajem na ljude koje je sam postavio. "Svakome tko uđe u Kučanove cipele bit će teško i ne treba mu zavidjeti". Tu je izjavu opisujući sadašnju slovensku političku situaciju pred izbore dao nekad poznati političar Janez Stanovnik Spomenuta je izjava postala predizbornim šlagvortom, pa ju je Kučan komentirao riječima da ima za muškarca minijaturni broj cipela - broj 39, dok je Barbara Brezigar priznala da je to upravo njen broj. Stanovnikova figurativna izjava ima svoju težinu jer mnogi na sadašnje izbore gledaju kao na kraj "Kučanove ere", jednog dugog i stabilnog razdoblja koje je imalo nepoznanice, ali se mnogo toga razvilo pod sretnom Kučanovom zvijezdom. Drnovšek ima drugačiju karizmu, više tehnokratskih osobina koje oni naviknuti na Kučanov stil ne mogu podnijeti ili prihvatiti. Sadašnji je predsjednik na odlasku doduše podržao Drnovšeka kao kombinaciju koja bi s predsjedničkog mjesta Sloveniji osigurala politički kontinuitet i prepoznatljivost u svijetu, ali je svoju ocjenu prigušio i na određeni način smanjio, dodavši kako su po njegovoj volji još dva kandidata - nekadašnji guverner centralne banke France Arhar i nekadašnji predsjendik parlamenta France Bučar. Izbori u nedjelju - bez obzira na njihov rezultat - donose u slovenskoj politici veliku promjenu u prvom redu zbog Kučanova odlaska, ako se tome smije reći odlazak. 61-godišnji Kučan ne miri se s ulogom "političkog umirovljenika", no njegove želje da svojim političkim iskustvom pomogne za sada su ostale neuslišane. Zakon po kojemu bi Kučan nakon odlaska s funkcije zadržao tajnicu i nekoliko savjetnika, te manji ured, sve u funkciji moguće pomoći aktivnim političarima na dužnosti, dočekan je od većine u parlamentu s velikim nezadovoljstvom i nije prošao. Velika enigma pojavit će se u Sloveniji nakon izbora i u vezi s budućim pozicioniranjem političkih stranaka, jer je opće uvjerenje da liberalni demokrati, u slučaju odlaska Janeza Drnovšeka s mjesta predsjendika stranke, više neće biti ono što su bili - dakle najjača parlamentarna stranka koja je svake parlamentarne izbore činila unaprijed izvjesnima i omogućavala formiranje višestraačkih koalicija. (Hina) fl