AU 7.XI.-APA-REFERENDUMIZACIJA EUROPE

AUSTRIJA APA 7. XI. 2002. Referendum širom EU-a o novom europskom ustavu "Referendum širom EU-a o novom europskom ustavu kojega sada priprema EU-ov reformski konvent, zatražili su predstavnici različitih političkih skupina u Europskom parlamentu. Cilj je jače demokratsko legitimiranje EU-a, kako je u četvrtak u Bruxellesu izjavila zelena europska zastupnica Heidi Hautala. Inicijativa bi trebala stići u konvent ožujka iduće godine. Referendum bi se trebao održati istodobno s izravnim izborima za europski parlament u lipnju 2004. u kojemu će tada biti 25 država članica EU-a. Švicarski predsjednik instituta IRI (Initiative & Referendum Institute Europa) Bruno Kaufmann najavio je da će kampanja neformalno započeti već idućeg tjedna u Eisenstadtu a službeno za vikend nakon toga u Bratislavi. Jasna većina država članica a zatim gotovo 500 milijuna građana EU-a treba se sa stajališta začetnika izjasniti za prvi europski ustav. Tehničke pojedinosti treba još razjasniti. Ne smije se dogoditi da jedna ili dvije male zemlje poput Irske ili Danske negativnim referendumom određuju put europske integracije, rekla je suorganizatorica Diana Wallis. Referendum ipak ne smije pravno obvezivati, nego treba biti konzultativnog značaja. Začetnici se unatoč tomu nadaju jačem političkom pritisku na vlade EU-a da bi se postiglo dobar rezultat. Veto pojedinih država članica ne smije se dopustiti, naglasio je Kaufmann. Po dogovorenom voznom redu vlade EU-a bi se krajem 2003. ili početkom 2004. trebale na međudržavnoj konferenciji dogovoriti o ugovoru za kojega će im nacrt dati konvent. Kod toga svaka država ima pravo veta. U nastavku ustav trebaju ratificirati nacionalni parlamenti država članica, da bi mogao stupiti na snagu. Od 1972. u zemljama članicama i zemljama kandidatima održano je 30 referenduma o europskim političkim pitanjima u kojima je sudjelovalo više od 250 milijuna građana, kako proizlazi iz studije IRI-ja. Samo iduće godine računa se s 12 referenduma, od njih samo devet u zemljama kandidatima za EU. Još se ne zna hoće li Cipar kao podijeljeni otok biti kadar održati referendum. Trend referenduma o pitanjima EU-a znatno se povećao prijamom Austrije, Švedske i Finske. Ranije su bili uobičajeni samo u Irskoj, Danskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Pri tomu je stanovništvo pitano ponajprije o pristupu u EU i reviziji ugovora EU-a. U Njemačkoj su u međuvremenu referendumi dopušteni na razini saveznih pokrajina, ali ne i na saveznoj. Prema jednom ispitivanju IRI-ja, izgledi za sudjelovanje Austrijanaca, Danaca, Estonaca, Mađara, Iraca, Talijana, Letonaca, Litvanaca i Slovenaca na europskom referendumu 2004. su 'vrlo dobri'. Česi, Britanci, Nizozemci i Luksemburžani su naprotiv rezervirani prema plebiscitu, dok ga Ciprani drže 'vrlo teškim'".