IT-E-integracije-Gospodarstvo/poslovanje/financije it 14.X. la stampa - nove članice ITALIJALA STAMPA14. X. 2002.Italija na kušnji integracije"Među zemljama koje će ući u Europsku Uniju, a koje imaju više od milijun stanovnika,
Slovenija (ni dva milijuna stanovnika) ima dohodak po glavi stanovnika oko polovice prosječnog sadašnje Unije petnaestorice. Druge i veće poput Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, imaju dohodak po glavi stanovnika oko četvrtine, ili manje, onoga Unije.No ti podaci zavaravaju; ne radi se o nerazvijenim zemljama, sasvim suprotno. To su zemlje koje su do prvih desetljeća prošlog stoljeća držale korak s onima koje su sudjelovali u dobu industrijalizacije, a pomoću tada vrlo naprednih tehničkih i organizacijskih sposobnosti, obzirom na zemljopisni položaj spram zemalja koje su predvodile industrijalizaciju (tada je zemljopis još uvijek bio važan); Francuske, Engleske, Njemačke i kasnije, tek kasnije, Sjedinjenih Država. Ispravno bi ih bilo nazvati zemljama prekinutog razvoja, jer njihovo sadašnje stanje gospodarskog zaostajanja treba pripisati mračnim godinama komunističkog režima kojega je nametnula Moskva
ITALIJA
LA STAMPA
14. X. 2002.
Italija na kušnji integracije
"Među zemljama koje će ući u Europsku Uniju, a koje imaju više od
milijun stanovnika, Slovenija (ni dva milijuna stanovnika) ima
dohodak po glavi stanovnika oko polovice prosječnog sadašnje Unije
petnaestorice. Druge i veće poput Poljske, Mađarske, Češke i
Slovačke, imaju dohodak po glavi stanovnika oko četvrtine, ili
manje, onoga Unije.
No ti podaci zavaravaju; ne radi se o nerazvijenim zemljama, sasvim
suprotno. To su zemlje koje su do prvih desetljeća prošlog stoljeća
držale korak s onima koje su sudjelovali u dobu industrijalizacije,
a pomoću tada vrlo naprednih tehničkih i organizacijskih
sposobnosti, obzirom na zemljopisni položaj spram zemalja koje su
predvodile industrijalizaciju (tada je zemljopis još uvijek bio
važan); Francuske, Engleske, Njemačke i kasnije, tek kasnije,
Sjedinjenih Država.
Ispravno bi ih bilo nazvati zemljama prekinutog razvoja, jer
njihovo sadašnje stanje gospodarskog zaostajanja treba pripisati
mračnim godinama komunističkog režima kojega je nametnula Moskva
na temelju sporazuma iz Jalte i gospodarskom iskorištavanju kojega
je Rusija dugo vremena vršila spram svojih 'satelita' putem
Komekon-a.
To su dakle zemlje s raširenim obrazovanjem, visokim tehničko-
profesionalnim sposobnostima po niskoj cijeni, ne samo radi malih
plaća (prosječno trećina onih u EU-u) nego i radi cijena
uspostavljanja i vođenja bilo kakve proizvodne strukture.(...)
Širenje EU-a, dakle, čini žurnim jednu nužnost koja je postajala
sve razvidnija globalizacijom tržišta: ako Italija ne uspije
podići iznad sadašnjih standarda kakvoće i inovacije svoju
proizvodnju, ne može očekivati da će zadržati sadašnji standard
blagostanja jer su danas ta kakvoća i stupanj inovativnosti na
dohvat tih zemalja koje bi se mogle u njihovoj daljnjoj ponudi
zadovoljiti i s mnogo manje.
Do sada se tim pitanje bavilo implicitno u odlukama, politikama,
ponašanjima koja su ga zapravo instrumentalizirala za korporativne
ciljeve. Sada ga, međutim, treba formalizirati, čvrsto uhvatiti i
koliko god da su teški današnji problemi postaviti u središte svake
politike, akcije, strategije kako bi se zaustavio pad našeg
gospodarstva i stvorili uvjeti za sutrašnje blagostanje.
Prodi je kazao: 'Ulazak novih deset zemalja u Uniju će njih
promijeniti, no primorat će i nas da se promijenimo'. Radi se o tome
da se utvrdi kako.", piše Alfredo Recanatesi.