FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT 14.X. LA STAMPA - NOVE ČLANICE

IT-E-integracije-Gospodarstvo/poslovanje/financije it 14.X. la stampa - nove članice ITALIJALA STAMPA14. X. 2002.Italija na kušnji integracije"Među zemljama koje će ući u Europsku Uniju, a koje imaju više od milijun stanovnika, Slovenija (ni dva milijuna stanovnika) ima dohodak po glavi stanovnika oko polovice prosječnog sadašnje Unije petnaestorice. Druge i veće poput Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, imaju dohodak po glavi stanovnika oko četvrtine, ili manje, onoga Unije.No ti podaci zavaravaju; ne radi se o nerazvijenim zemljama, sasvim suprotno. To su zemlje koje su do prvih desetljeća prošlog stoljeća držale korak s onima koje su sudjelovali u dobu industrijalizacije, a pomoću tada vrlo naprednih tehničkih i organizacijskih sposobnosti, obzirom na zemljopisni položaj spram zemalja koje su predvodile industrijalizaciju (tada je zemljopis još uvijek bio važan); Francuske, Engleske, Njemačke i kasnije, tek kasnije, Sjedinjenih Država. Ispravno bi ih bilo nazvati zemljama prekinutog razvoja, jer njihovo sadašnje stanje gospodarskog zaostajanja treba pripisati mračnim godinama komunističkog režima kojega je nametnula Moskva
ITALIJA LA STAMPA 14. X. 2002. Italija na kušnji integracije "Među zemljama koje će ući u Europsku Uniju, a koje imaju više od milijun stanovnika, Slovenija (ni dva milijuna stanovnika) ima dohodak po glavi stanovnika oko polovice prosječnog sadašnje Unije petnaestorice. Druge i veće poput Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke, imaju dohodak po glavi stanovnika oko četvrtine, ili manje, onoga Unije. No ti podaci zavaravaju; ne radi se o nerazvijenim zemljama, sasvim suprotno. To su zemlje koje su do prvih desetljeća prošlog stoljeća držale korak s onima koje su sudjelovali u dobu industrijalizacije, a pomoću tada vrlo naprednih tehničkih i organizacijskih sposobnosti, obzirom na zemljopisni položaj spram zemalja koje su predvodile industrijalizaciju (tada je zemljopis još uvijek bio važan); Francuske, Engleske, Njemačke i kasnije, tek kasnije, Sjedinjenih Država. Ispravno bi ih bilo nazvati zemljama prekinutog razvoja, jer njihovo sadašnje stanje gospodarskog zaostajanja treba pripisati mračnim godinama komunističkog režima kojega je nametnula Moskva na temelju sporazuma iz Jalte i gospodarskom iskorištavanju kojega je Rusija dugo vremena vršila spram svojih 'satelita' putem Komekon-a. To su dakle zemlje s raširenim obrazovanjem, visokim tehničko- profesionalnim sposobnostima po niskoj cijeni, ne samo radi malih plaća (prosječno trećina onih u EU-u) nego i radi cijena uspostavljanja i vođenja bilo kakve proizvodne strukture.(...) Širenje EU-a, dakle, čini žurnim jednu nužnost koja je postajala sve razvidnija globalizacijom tržišta: ako Italija ne uspije podići iznad sadašnjih standarda kakvoće i inovacije svoju proizvodnju, ne može očekivati da će zadržati sadašnji standard blagostanja jer su danas ta kakvoća i stupanj inovativnosti na dohvat tih zemalja koje bi se mogle u njihovoj daljnjoj ponudi zadovoljiti i s mnogo manje. Do sada se tim pitanje bavilo implicitno u odlukama, politikama, ponašanjima koja su ga zapravo instrumentalizirala za korporativne ciljeve. Sada ga, međutim, treba formalizirati, čvrsto uhvatiti i koliko god da su teški današnji problemi postaviti u središte svake politike, akcije, strategije kako bi se zaustavio pad našeg gospodarstva i stvorili uvjeti za sutrašnje blagostanje. Prodi je kazao: 'Ulazak novih deset zemalja u Uniju će njih promijeniti, no primorat će i nas da se promijenimo'. Radi se o tome da se utvrdi kako.", piše Alfredo Recanatesi.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙