ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Najopsežnije djelo latinskih izreka u svijetu knjiga "Latinski zauvijek", vodećeg hrvatskog latinista Joze Marevića, predstavljena je danas u Novinarskom domu.
ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Najopsežnije djelo latinskih izreka u
svijetu knjiga "Latinski zauvijek", vodećeg hrvatskog latinista
Joze Marevića, predstavljena je danas u Novinarskom domu. #L#
To golemo djelo sadrži 18.632 jedinice s kazalom ključnih riječi na
hrvatskom i na latinskom jeziku, te kazalom citiranih autora.
Marević je knjigu objavio u vlastitoj nakladi "Marka" iz Velike
Gorice.
Akademik Franjo Šanjek napomenuo je da je autor do sada objavio dva
opsežna rječnika Hrvatsko-latinski i Latinsko-hrvatski
enciklopedijski riječnik.
"Najnovije Marevićevo djelo 'Latinski zauvijek' predstavlja
riznicu aforizama, mudrih izreka, maksima, narodnih umotvorina,
poslovica i sentencija grčko-rimske mudrosti, europskog
srednjovjekovlja i humanizma s posebnim osvrtom na umne izreke
hrvatskog latiniteta", istaknuo je akademik Šanjek.
Otrgnuvši zaboravu sve te navedene natuknice, autor nam otkriva
intelektualno naslijeđe europskih naroda među kojima je i naš
hrvatski narod, baštinik rimsko-kršćanske civilizacije i kulture
izražene latinskim jezikom.
Govoreći o ovoj knjizi u svjetlu i značaju srednjovjekovnog i
humanističkog latiniteta, koji je u Hrvatskoj u službenoj uporabi
do sredine 19. stoljeća, Šanjek je naglasio da se latinski jezik
europskog srednjovjekovlja smatrao posvećenim. To znači da je to
bio jezik Sv. pisma, crkvenih otaca i liturgije, ali i jezik učenog
sporazumijevanja što će stvarno ostati sve do 18. stoljeća.
Podsjetio je da su srednjovjekovna literarna i znanstvena djela
Europljana pisana isključivo latinskim jezikom. Dodao je da se u
hrvatskim književnim i znanstvenim krugovima latinski
ekskluzivizam zadržava sve do humanizma.
Kao primjer toga, autor Marević u svoje izvore stavlja i Hermana
Dalmatina (oko 1110.-1153.), jednoga od pionira europske i
hrvatske znanosti.
Uz Šanjeka, o knjizi Joze Marevića govorio je dr. Dragutin
Pavličević, a pročitan je i tekst akademika Branimira Glavičića o
tom vrijednom izdanju.
(Hina) ta az