AU 4. XI. APA: SLOVENSKI IZBORI - UVIJEK ISTI?

AUSTRIJA APA 4. XI. 2002. Čini se da je u Sloveniji prošlo vrijeme političke komocije "Čini se da će predsjednički izbori, zakazani za sljedeću nedjelju, označiti završetak razdoblja političke komocije u Sloveniji. Nakon po općoj ocjeni izvjesnog prijelaza 54-godišnjeg premijera Janeza Drnovšeka na uglavnom reprezentativnu predsjedničku dužnost, Slovenija se na unutarpolitičkoj razini suočava s nemirnijim vremenima. Naime, tijekom desetgodišnjeg mandata Drnovšek je kao političar konsenzusa kroz transblokovske koalicije majstorski održavao ravnotežu među desnim i lijevim strankama. Nakon njegova odlaska LDS (liberalni demokrati) mogao bi otkliziti ulijevo ili se čak raspasti, konzervativni SLS (narodna stranka) mogao bi napustiti vladu a Slovenija bi se mogla suočiti s fazom žestokih ideoloških sporova. U pitanjima povrata imovine, o kojima se u Sloveniji vode posebno žestoke rasprave, te u pitanjima privatizacije i odnosa crkve i države Drnovšek je na premijerskoj dužnosti vodio politiku naglašeno usmjerenu na kompromis. Dosadašnji je slovenski premijer u tom smjeru uputio i Liberalno-demokratsku stranku kojoj je na čelu a proizišla je iz nekadašnjeg udruženja komunističke mladeži. Takva je politika neprekidno izazivala nezadovoljstvo lijevog krila stranke ali se sviđala slovenskim biračima koji su težili skladu: pod Drnovšekovim predsjedanjem LDS je povećao svoj udio u glasovima sa 14 (parlamentarni izbori održani 1992. g.) na više od 36 posto (izbori održani 2000. g.). U nedavno objavljenom komentaru ljubljanski dnevni list Delo nazvao je 'sudbinskima' odluke koje će u Sloveniji morati biti donesene nakon izbora Janeza Drnovšeka za slovenskog predsjednika - što se najkasnije očekuje u drugom krugu predsjedničkih izbora, zakazanom za 1. prosinca ove godine. Zabrinutost promatrača izazivaju u prvom redu centrifugalne tendencije u LDS-u. Otvoreni frakcijski sukobi 'ideologa' i 'pragmatičara' mogli bi nakon Drnovšekova odlaska rezultirati čak i podjelom stranke. U svakom slučaju, smatra se da nije sigurno da će kandidati za Drnovšekova nasljednika Gregor Golobič i ministar financija Tone Rop, koji su stekli reputaciju 'pragmatičara', uistinu - sukladno Drnovšekovim željama - uspjeti zauzeti čelne pozicije u stranci odnosno vladi. Da individualac Drnovšek ne kontrolira situaciju u vlastitoj stranci postalo je jasno u veljači ove godine na stranačkom saboru LDS-a, na kojem dosadašnji slovenski premijer nije uspio progurati svog kandidata na položaj glavnog tajnika stranke. Prvi neuspjeh bit će izbor novog premijera u parlamentu, koji bi trebao biti obavljen do 23. prosinca - dana kada će novi predsjednik države položiti svečanu prisegu. Ishod borbe za vlast u LDS-u odredit će i sudbinu vlade lijevog centra. Primjerice, konzervativna Slovenska narodna stranka (SLS) jasno je dala do znanja da neće poduprijeti svakog kandidata koji LDS nominira za premijersku dužnost. U slučaju klizanja LDS-a ulijevo SLS će vjerojatno prijeći u oporbu. U tom bi slučaju Slovenija prvi puta nakon velikog preokreta dobila 'čistu' ljevičarsku vladu koja bi uz LDS obuhvatila i stranke proizišle iz komunističke partije - ZLSD (Ujedinjena lista socijaldemokrata) i DeSUS (Demokratska stranka umirovljenika). Gledano iz perspektive sadržaja, u tom bi slučaju valjalo očekivati ideološki prononsiraniju politiku - posebno odgode u povratu imovine koju su oduzeli komunisti kao i osjetno zahlađenje odnosa s katoličkom crkvom. U parlamentu bi takva lijeva koalicija imala tek tijesnu većinu. Konzervativna oporba, ojačana SLS-om, mogla bi u tom slučaju blokirati ustavne promjene, nužne za pristup EU, i iznuditi u svakom trenutku referendum za osjetljiva ideološka pitanja. U kontekstu skiciranog 'scenarija kaosa' sasvim je razumljivo zašto se u Sloveniji već raspravlja o povratku predsjednika u odlasku Milana Kučana u dnevnu politiku. U svakom slučaju, u nedavnom novinskom interviewu ugledni je Kučan, koji je - poput Drnovšeka - stekao reputaciju 'graditelja mostova', tek 'privremeno' isključio mogućnost povratka na dužnost šefa stranke", napominje na kraju priloga Stefan Vospernik.