ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Povećanjem osobnog odbitka sa 1250 na 1500 kuna mjesečno za sve porezne obveznike, odnosno do 2550 kuna za umirovljenike te uvođenjem niza poreznih olakšica, prihodi od poreza i prireza na dohodak smanjit
će se 9,1 posto, oko 630 milijuna kuna, što će biti ublaženo izmjenom poreznih razreda i povećanjem prihoda od poreza od iznajmljivanja.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Povećanjem osobnog odbitka sa 1250 na
1500 kuna mjesečno za sve porezne obveznike, odnosno do 2550 kuna za
umirovljenike te uvođenjem niza poreznih olakšica, prihodi od
poreza i prireza na dohodak smanjit će se 9,1 posto, oko 630
milijuna kuna, što će biti ublaženo izmjenom poreznih razreda i
povećanjem prihoda od poreza od iznajmljivanja.#L#
Od 630 milijuna kuna, 273 milijuna kuna odnosi se na prihode
državnog proračuna, 56,5 milijuna kuna na županijske proračune, a
gradske i općinske blagajne bile bi po toj osnovi siromašnije za
ukupno 300 milijuna kuna, zbog čega se priprema kompenzacija
izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i
područne samouprave.
Bez obzira na te procjene, u prijedlogu državnog proračuna za 2003.
navedeno je kako se od poreza i prireza na dohodak planira
uprihoditi 44,79 milijardi kuna, što je 7,1 posto više nego u 2002.
Podaci Porezne uprave za 2001. govore i da je od evidentiranih 2,41
milijuna obveznika poreza na dohodak, njih 880.216 ostvarilo neto
plaću veću iznad 2500 kuna, pa su oni, tumače poreznici, i
potencijalni korisnici osobnog uvećanog odbitka. Od njih će,
procjenjuju, oko 100.000 stvarno iskoristiti dodatne olakšice, uz
već iskorišteni osobni odbitak. Promjenama zakona bi se proširio
krug obveznika poljoprivrednika, koji bi postajali obveznicima
poreza na dohodak ako ostvaruju poticajna sredstva i subvencije iz
proračuna, bez obzira na visinu primitaka.
Cilj promjena Zakona o porezu na dohodak, čiji je prijedlog izmjena
prihvatila prošli tjedan Vlada i uputila u saborsku proceduru, je
rasterećenje obveznika, a izmjenom poreznih razreda postiglo bi se
smanjenje poreznog opterećenja obveznika s prosječnim i primanjima
ispod prosjeka. Time bi se, navode u Poreznoj upravi, istodobno
povećao porezni teret poreznih obveznika s višim primanjima.
Tako bi se od 1. siječnja 2003. porez po stopi od 15 posto plaćao do
mjesečne porezne osnovice 3000 kuna odnosno do 36.000 kuna
godišnje, umjesto dosadašnje osnovice 2.500 kuna mjesečno, odnosno
30.000 kuna godišnje. Najveća je promjena kod osnovice na koju bi se
plaćao porez po stopi od 25 posto, koja bi se sa mjesečnih 3.750 kuna
odnosno 45.000 kuna godišnje, znatnije smanjila - na 2.250 kuna
mjesečno to jest 27.000 kuna godišnje. Porez po stopi od 35 posto
plaćao bi se na razliku porezne osnovice iznad 5250 kuna mjesečno,
što je 1000 kuna manja osnovica nego je bila dosad, odnosno sada bi
iznosila 63.000 kuna godišnje.
Uz povećan iznos osobnih odbitaka te promjene poreznih razreda,
mijenjaju se i faktori odbitka za uzdržavane članove obitelji i
djecu. Vlada je na sjednici prihvatila prijedlog temeljem kojeg su
smanjeni faktori osobnih odbitaka i time iznosi odbitaka od 25 do
125 kuna.
No, danas je i iz Ministarstva financija priopćeno da je Vlada
Saboru uputila izmijenjeni prijedlog u dijelu osobnih odbitaka za
uzdržavanu djecu, koji su povećani. Tako bi za prvo dijete faktor
odbitaka bio 0,42 odnosno 630 kuna mjesečno (5 kuna više nego
trenutni), za drugo 0,59 odnosno 885 kuna (10 kuna više), treće 0,84
odnosno 1260 kuna (10 kuna više) i tako dalje.
Što se pak tiče poreznih obveznika s prebivalištem i boravkom na
područjima posebne državne skrbi, i njima se utvrđuje osobni
mjesečni odbitak od 1500 kuna. No, njima će se nakon podnošenja
porezne prijave i konačnog obračuna, vratiti razlika više
uplaćenog poreza jer će im se tada priznati uvećani osnovni odbitak
od 3.750 kuna (za područja 1. skupine), 3000 kuna (za područja 2.
skupine) odnosno 2250 kuna (za područja 3. skupine).
Kako pojašnjavaju iz Porezne uprave, s osnova većih osobnih
odbitaka prihodi proračuna bit će manji 630 milijuna kuna, zbog
toga će se promijeniti razredi, ali pritom, tvrde, neće biti
smanjenja plaća. Paketom poreznih zakona i olakšicama, izračunao
je ministar financija Mate Crkvenac, na nepromijenjenu bruto plaću
može se očekivati rast neto plaće od jedan, dva posto, sve do oko
šest posto.
Posebno zanimljive su porezne olakšice koje bi građani mogli
ostvarivati od 1. siječnja 2003., a koje će se priznavati za nabavu
lijekova, ortopedskih pomagala, operacije i to bez ograničenja
iznosa, ako se ne financira iz osnovnog, dopunskog ili privatnog
zdravstvenog osiguranja.
Predlaže se i uvećanje poreznog odbitka za stvarno nastale izdatke
na ime rješavanja stambenih potreba poreznih obveznika do 12.000
kuna godišnje, do koliko će se priznavati i iznos kamate na stambene
kredite. Posebno je bitno, potvrdio je to i ministar Crkvenac, da
jedna olakšica ne isključuje drugu.
Vlada predlaže i da se za kupnju prvog stana kojim se rješava
stambeno pitanje više neće naplaćivati porez na nekretnine od 5
posto, kao i da će se podstanarima kao porezni odbitak priznavati 50
posto iznosa slobodno ugovorene najamnine, i to najviše do 12.000
kuna godišnje.
Jedna od novina je i da će se, kao i pravnim osobama, i građanima
priznavati kao trošak iznosi dani za kulturne, odgojno-obrazovne,
znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i druge
registrirane udruge, do visine 2 posto ukupnih godišnjih
primitaka.
Porezna uprava predlaže uvođenje imovinskih kartica od 1. siječnja
2003., odnosno obveze poreznih obveznika da, uz godišnju poreznu
prijavu, daju iskaz o svojoj pokretnoj, nepokretnoj imovini i
pravima. Početno se stanje utvrđuje na dan 1. siječnja 2003., a
očekuje se da će se podzakonskim aktima definirati svi oblici
nepokretne imovine, pokretne imovine i prava, određivanje cenzusa,
obrasci, zakoni i sl.
(Hina) db ds