ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada prihvatila je danas paket poreznih zakona, kojima se predviđa i niz poreznih olakšica u zdravstvenoj zaštiti, rješavanju, odnosno poboljšavanju stambenog statusa, kao i uvođenje imovinske
kartice.
ZAGREB, 31. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada prihvatila je danas
paket poreznih zakona, kojima se predviđa i niz poreznih olakšica u
zdravstvenoj zaštiti, rješavanju, odnosno poboljšavanju
stambenog statusa, kao i uvođenje imovinske kartice. #L#
Tim prijedlozima na nepromijenjenu bruto plaću može se očekivati
rast neto plaće od jedan, dva posto, sve do oko šest posto,
izračunao je ministar financija Mato Crkvenac.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak koje Vlada šalje na raspravu
Saboru predviđaju povećanje osnovnog osobnog odbitka sa 1.250 na
1.500 kuna mjesečno (sa 15.000 na 18.000 kuna godišnje).
Veći iznosi osobnog odbitka, koji idu od 2.250 do 3.750 kuna
mjesečno ovisno o kojoj je skupini područja posebne državne skrbi
riječ, se zadržavaju, ali bi se priznavali ne u mjesečnim već u
godišnjim obračunima.
Crkvenac je najavio i niz poreznih olakšica koje bi građani mogli
ostvarivati od iduće godine, odnosno po prvi ih put prijaviti na
poreznoj prijavi za 2003., a koju će predavati početkom 2004.
Porezne olakšice građani bi mogli ostvariti za nabavu lijekova,
ortopedskih pomagala, operacije i tu nema ogrančenja iznosa.
Niz je poreznih olakšica, odnosno uvećanja osobnog odbitka
predviđeno kod kupnje ili izgradnje kuće ili stana, kao i
adaptacije stanova. Građani koji se odluče na to, moći će koristiti
osobni odbitak od najviše 12.000 kuna godišnje na ime izdataka za te
namjene, ili na ime kamata za stambene kredite. Za ostvarivanje te
olakšice nema dohodovnog cenzusa, kazao je Crkvenac.
Novina je i da se za kupnju prvog stana kojim se rješava stambeno
pitanje više neće naplaćivati porez na nekretnine od 5 posto.
Olakšicu će moći ostvarivati i podstanari i to za 50 posto slobodno
ugovorene najamnine, a najviše 12.000 kuna godišnje. Tu olakšicu
neće moći ostvarivati zaštićeni najmoprimci, kazao je Crkvenac.
Predloženo je i da se utvrditi stopa poreza na dohodak od
iznajmljivanja imovine, ona bi bila 15 posto i bila bi konačna. Tako
bi npr. iznajmitelji stana plaćali, s obzirom na 30 posto priznatih
izdataka, porez od 10 posto, a iznajmljivači u turizmu po stopi od
7,5 posto (s obzirom na priznavanje izdataka od 50 posto).
Time i podstanare i iznajmljivače dovodimo u situaciju da uđu u
sustav, kazao je Crkvenac.
Po podatcima ministra javnih radova Radimira Čačića u najmu je oko
200.000 stanova, tek je oko 40.000 njih registrirano, a ima gradova
u kojima je to farsa, ističe Čačić. Kao primjer naveo je Split u
kojem je, kaže, registrirano 11 ugovora o najmu.
Novost predloženih izmjena je i uvođenje imovinskih kartica. U tim
karticama imovina bi se evidentirala sa stanjem 1. siječnja 2003.,
uz obvezu prijave promjene imovine veće od 75.000 kuna godišnje.
Predloženim se izmjenama proširuje i krug obveznika poreza na
dohodak i to na poljoprivrednike koji su u sustavu poticaja.
Procjenjuje se da će predložene izmjene smanjiti prihode od toga
poreza za oko 630 milijuna kuna.
U drugo čitanje Vlada je uputila zakonski prijedlog o obveznom
osiguranju po kojemu će rad učenika i studenata biti vezan samo uz
plaćanje doprinosa za ozljedu na radu.
Autorski i umjetničnki honorari neće biti podvrgnuti plaćanju
doprinosa, dok će se kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike
utvrđivati najniža mjesečna osnovica.
Prema prijedlogu doprinos za mirovinsko osiguranje obračunovao bi
se i plaćao iz osnovice, odnosno na teret osiguranika, dok bi se
doprinos za zdravstveno i zapošljavanje plaćao na plaću, odnosno na
teret poslodavca. Prijedlogom bi ukupna stopa za mirovinsko bila 20
posto, a za zdravsteno 15,5 posto.
Vlada je danas utvrdila i prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona,
kao i izmjene zakona o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.
Izmjenama posljednjeg predlaže se povećanje mirovinskog faktora za
nezaposlene korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne
nesposobnosti za rad sa 0,66 na 0,8 posto, što bi povećalo te
mirovine za oko 20 posto. Promjene se odnose i na prijevremenu
starosnu mirovinu, korekciju instituta najniže mirovine, i sl.
Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju uređuje se da se djeca
do navršenih 18 godina s prebivalištem u Hrvatskoj smatraju
osiguranima i imaju sva prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja,
predviđa se da se svi troškovi ozljeda na radu i profesionalnih
bolesti idu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i sl.
(Hina) bn/bm sšh