RU-AF-TERORIZAM-Vlada-Politika RV 29. X. Rusija i ljudska prava RADIO VATIKAN - RV29. X. 2002.Rusija i ljudska pravaRusija ostaje i dalje u središtu pozornosti svjetske javnosti. Moskva vodi istragu o odgovornima za talačku dramu u
kazalištu Dubrovka. Putin je jutros predsjedao skupu o nacionalnoj sigurnosti. On je naime,uvjeren da iza toga stoji pokret islamskih ekstremista Al Kaida. Čečenski su pobunjenici ? prema njegovim riječima - povezani s bin Ladenovim ljudima. Kao dokaz navodi činjenicu da je zapovjednik koji je radio pod nadzorom Basajeva prije nekoliko mjeseci bio protjeran iz Australije, gdje je vrbovao nove snage za borbu i neovisnost Čečenije. Dok se u glavnom gradu Čečenije očekivalo da će ipak doći do pregovora, Putin zauzima oštro stajalište i daje vojsci zeleno svjetlo za pokolje terorista iako je brojne humanitarne organizacije već odavna optužuju za silovanja i nasilja nad čečenskim pučanstvom. Međunarodna je zajednica zabrinuta takvim ponašanjem ruskoga predsjednika. Mnogi kritiziraju i uporabu plina na bazi droge koji su specijalci upotrijebili tijekom provale u kazalište. 311 talaca još se uvijek nalazi u bolnicima. Neki su od njih u životnoj opasnosti.
RADIO VATIKAN - RV
29. X. 2002.
Rusija i ljudska prava
Rusija ostaje i dalje u središtu pozornosti svjetske javnosti.
Moskva vodi istragu o odgovornima za talačku dramu u kazalištu
Dubrovka. Putin je jutros predsjedao skupu o nacionalnoj
sigurnosti. On je naime,uvjeren da iza toga stoji pokret islamskih
ekstremista Al Kaida. Čečenski su pobunjenici ? prema njegovim
riječima - povezani s bin Ladenovim ljudima. Kao dokaz navodi
činjenicu da je zapovjednik koji je radio pod nadzorom Basajeva
prije nekoliko mjeseci bio protjeran iz Australije, gdje je vrbovao
nove snage za borbu i neovisnost Čečenije.
Dok se u glavnom gradu Čečenije očekivalo da će ipak doći do
pregovora, Putin zauzima oštro stajalište i daje vojsci zeleno
svjetlo za pokolje terorista iako je brojne humanitarne
organizacije već odavna optužuju za silovanja i nasilja nad
čečenskim pučanstvom. Međunarodna je zajednica zabrinuta takvim
ponašanjem ruskoga predsjednika. Mnogi kritiziraju i uporabu plina
na bazi droge koji su specijalci upotrijebili tijekom provale u
kazalište. 311 talaca još se uvijek nalazi u bolnicima. Neki su od
njih u životnoj opasnosti.
Direktor Radio Vatikana, otac Pasquale Borgomeo, ne usuđuje se dati
mišljenje o postupku ruskih redarstvenih snaga jer nema ? kako je
rekao - dostupnih informacija, a i one koje stižu proturječne su.
Ruske vlasti nisu dale nikakav podatak o plinu kojim su se poslužile
redarstvene snage, što bi bile dužne učiniti budući da ima toliko
žrtava. Nije jasno je li riječ o tehničkim pogreškama ili je to
trebalo jednostavno poslužiti za ubojstvo terorista. Ovaj pothvat
čečenskih terorista je ? prema riječima oca Borgomea - izazvao još
jaču volju za osvetom i diskvalificirao borbu za neovisnost
Čečenije. Ta je borba donekle slična izraelsko-palestinskim
sukobima. Političari pripisuju međunarodnom terorizmu pojave čije
uzroke ne žele shvatiti. Čečensko i palestinsko pitanje postoji.
Ona su izazvala mržnje i nasilja prije pojave Al Kaide. I u jednom se
i drugom slučaju pojavljuje spremnost za žrtvovanje samoga sebe što
pomaže ekstremističkim skupinama da prevladaju nad umjerenima. I u
jednom i drugom slučaju Al Kaida postaje mit, tako da joj se
pripisuje sudjelovanje u svim terorističkim pothvatima. Bin Laden
je tako nazočan u svim pothvatima te izgleda svemoguć.
Postavlja se pitanje jesu li ispravne vojne mjere protiv svih tih
pojava. Prema mišljenju oca Borgomea, bilo bi bolje kad bi
Međunarodna zajednica nastojala ugasiti sva ta žarišta ne ratom,
već pregovorima. On predlaže politiku solidarnosti i pravde jer je
to najbolje oružje za preživljavanje čovječanstva. Humanitarna
ustanova Amnesty International koja se bavi zaštitom ljudskih
prava je ovih dana organizirala u Moskvi skup pod geslom Pravda za
sve. Tom je prigodom predstavljeno i izvješće o kršenju ljudskih
prva na području Ruske federacije. Predstavnica Amnesty
Internationala Irene Khan je osudila teroristički napad na
kazalište Dubrovku i upozorila javnost na strašne pothvate ruske
vojske protiv čečenskoga stanovništva. U dokumentu Rusija, zemlja
bez pravde navodi se kako se u Rusiji, iako postoje zakoni, pravda
ne poštuje. Amnesty traži da redarstvene snage poštuju ljudska
prava.
Svjetska velesila koja ima svoje mjesto u Vijeću sigurnosti
Organizacije ujedinjenih naroda ne bi smjela mučiti i zlostavljati
zatvorenike, a niti diskriminirati žene, djecu i nacionalne
manjine. U Rusiji nema pravde za one koji podliježu nasilju.
Policija Čečene, Tađike i pripadnike drugih nacionalnih, a i
vjerskih manjina često optužuje da su preprodavači droga ili
teroristi. U Čečeniji stanje je ? prema dokumentaciji Amnesty
Internationala ? vrlo strašno. Ruska vojska postupa sa
stanovnicima gore nego sa stokom, muči ih i ubija bez ikakvih
sudskih procesa. U ruskim se zatvorima nalazi oko 200 tisuća osoba
koje bi trebale biti osuđene. Među njima ima oko 17 tisuća
maloljetnika koje policija ispituje bez nazočnosti roditelja i
odvjetnika. U bolnicama za duševne bolesnike leži 300 tisuća
bolesnika. Stotinjak tisuća ih je zaraženo tuberkulozom, a 35
tisuća AIDS-om.
(RV)