FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RV 29. X. RUSIJA I LJUDSKA PRAVA

RU-AF-TERORIZAM-Vlada-Politika RV 29. X. Rusija i ljudska prava RADIO VATIKAN - RV29. X. 2002.Rusija i ljudska pravaRusija ostaje i dalje u središtu pozornosti svjetske javnosti. Moskva vodi istragu o odgovornima za talačku dramu u kazalištu Dubrovka. Putin je jutros predsjedao skupu o nacionalnoj sigurnosti. On je naime,uvjeren da iza toga stoji pokret islamskih ekstremista Al Kaida. Čečenski su pobunjenici ? prema njegovim riječima - povezani s bin Ladenovim ljudima. Kao dokaz navodi činjenicu da je zapovjednik koji je radio pod nadzorom Basajeva prije nekoliko mjeseci bio protjeran iz Australije, gdje je vrbovao nove snage za borbu i neovisnost Čečenije. Dok se u glavnom gradu Čečenije očekivalo da će ipak doći do pregovora, Putin zauzima oštro stajalište i daje vojsci zeleno svjetlo za pokolje terorista iako je brojne humanitarne organizacije već odavna optužuju za silovanja i nasilja nad čečenskim pučanstvom. Međunarodna je zajednica zabrinuta takvim ponašanjem ruskoga predsjednika. Mnogi kritiziraju i uporabu plina na bazi droge koji su specijalci upotrijebili tijekom provale u kazalište. 311 talaca još se uvijek nalazi u bolnicima. Neki su od njih u životnoj opasnosti.
RADIO VATIKAN - RV 29. X. 2002. Rusija i ljudska prava Rusija ostaje i dalje u središtu pozornosti svjetske javnosti. Moskva vodi istragu o odgovornima za talačku dramu u kazalištu Dubrovka. Putin je jutros predsjedao skupu o nacionalnoj sigurnosti. On je naime,uvjeren da iza toga stoji pokret islamskih ekstremista Al Kaida. Čečenski su pobunjenici ? prema njegovim riječima - povezani s bin Ladenovim ljudima. Kao dokaz navodi činjenicu da je zapovjednik koji je radio pod nadzorom Basajeva prije nekoliko mjeseci bio protjeran iz Australije, gdje je vrbovao nove snage za borbu i neovisnost Čečenije. Dok se u glavnom gradu Čečenije očekivalo da će ipak doći do pregovora, Putin zauzima oštro stajalište i daje vojsci zeleno svjetlo za pokolje terorista iako je brojne humanitarne organizacije već odavna optužuju za silovanja i nasilja nad čečenskim pučanstvom. Međunarodna je zajednica zabrinuta takvim ponašanjem ruskoga predsjednika. Mnogi kritiziraju i uporabu plina na bazi droge koji su specijalci upotrijebili tijekom provale u kazalište. 311 talaca još se uvijek nalazi u bolnicima. Neki su od njih u životnoj opasnosti. Direktor Radio Vatikana, otac Pasquale Borgomeo, ne usuđuje se dati mišljenje o postupku ruskih redarstvenih snaga jer nema ? kako je rekao - dostupnih informacija, a i one koje stižu proturječne su. Ruske vlasti nisu dale nikakav podatak o plinu kojim su se poslužile redarstvene snage, što bi bile dužne učiniti budući da ima toliko žrtava. Nije jasno je li riječ o tehničkim pogreškama ili je to trebalo jednostavno poslužiti za ubojstvo terorista. Ovaj pothvat čečenskih terorista je ? prema riječima oca Borgomea - izazvao još jaču volju za osvetom i diskvalificirao borbu za neovisnost Čečenije. Ta je borba donekle slična izraelsko-palestinskim sukobima. Političari pripisuju međunarodnom terorizmu pojave čije uzroke ne žele shvatiti. Čečensko i palestinsko pitanje postoji. Ona su izazvala mržnje i nasilja prije pojave Al Kaide. I u jednom se i drugom slučaju pojavljuje spremnost za žrtvovanje samoga sebe što pomaže ekstremističkim skupinama da prevladaju nad umjerenima. I u jednom i drugom slučaju Al Kaida postaje mit, tako da joj se pripisuje sudjelovanje u svim terorističkim pothvatima. Bin Laden je tako nazočan u svim pothvatima te izgleda svemoguć. Postavlja se pitanje jesu li ispravne vojne mjere protiv svih tih pojava. Prema mišljenju oca Borgomea, bilo bi bolje kad bi Međunarodna zajednica nastojala ugasiti sva ta žarišta ne ratom, već pregovorima. On predlaže politiku solidarnosti i pravde jer je to najbolje oružje za preživljavanje čovječanstva. Humanitarna ustanova Amnesty International koja se bavi zaštitom ljudskih prava je ovih dana organizirala u Moskvi skup pod geslom Pravda za sve. Tom je prigodom predstavljeno i izvješće o kršenju ljudskih prva na području Ruske federacije. Predstavnica Amnesty Internationala Irene Khan je osudila teroristički napad na kazalište Dubrovku i upozorila javnost na strašne pothvate ruske vojske protiv čečenskoga stanovništva. U dokumentu Rusija, zemlja bez pravde navodi se kako se u Rusiji, iako postoje zakoni, pravda ne poštuje. Amnesty traži da redarstvene snage poštuju ljudska prava. Svjetska velesila koja ima svoje mjesto u Vijeću sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda ne bi smjela mučiti i zlostavljati zatvorenike, a niti diskriminirati žene, djecu i nacionalne manjine. U Rusiji nema pravde za one koji podliježu nasilju. Policija Čečene, Tađike i pripadnike drugih nacionalnih, a i vjerskih manjina često optužuje da su preprodavači droga ili teroristi. U Čečeniji stanje je ? prema dokumentaciji Amnesty Internationala ? vrlo strašno. Ruska vojska postupa sa stanovnicima gore nego sa stokom, muči ih i ubija bez ikakvih sudskih procesa. U ruskim se zatvorima nalazi oko 200 tisuća osoba koje bi trebale biti osuđene. Među njima ima oko 17 tisuća maloljetnika koje policija ispituje bez nazočnosti roditelja i odvjetnika. U bolnicama za duševne bolesnike leži 300 tisuća bolesnika. Stotinjak tisuća ih je zaraženo tuberkulozom, a 35 tisuća AIDS-om. (RV)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙