ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Protokol iz Kyota kojemu je cilj spriječiti promjene klime temelji se na znanstvenoj prijevari, pokazuju prvi rezultati programa CarboEurope koji je pokrenuo ispitivanja razine ugljika na području cijele
Europe.
ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Protokol iz Kyota kojemu je cilj
spriječiti promjene klime temelji se na znanstvenoj prijevari,
pokazuju prvi rezultati programa CarboEurope koji je pokrenuo
ispitivanja razine ugljika na području cijele Europe. #L#
U protokolu stoji da zemlje mogu ispuniti svoje obveze smanjivanja
emisije stakleničkih plinova u idućem desetljeću sadnjom šuma koje
bi upile ugljični dioksid. No, najnovije istraživanje pokazuje da
bi tlo bi u tim "Kyoto šumama" zapravo ispustilo više ugljika nego
što bi mlada stabla mogla upiti u prvih deset godina, piše "New
Scientist".
"Zemlje će moći tvrditi da ispunjavaju svoje obveze ako zasade
šume, ali to neće odražavati ono što će se događati u atmosferi",
upozorio je Riccardo Valentini sa sveučilišta Tuscia u talijanskom
gradu Viterbu.
Italija je početkom listopada objavila da sadnjom šuma namjerava
smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 10 do 40 posto do 2012.
godine. Sad, međutim, baš talijanski znanstvenici upozoravaju da
taj plan neće uspjeti.
Problem je tlo. Naime, šumsko tlo i organska tvar u njemu sadrže tri
do četiri puta više ugljika od vegetacije koja na njemu raste.
Kad se tlo raščišćava za sadnju stabala, tvrde istraživači
okupljeni u projektu CarboEurope, trula organska tvar u njemu
ispušta veću količinu ugljičnog dioksida. Ta je količina mnogo veća
od količine ugljičnog dioksida koju apsorbira drveće barem u prvih
deset godina. Uz to, neke nove šume koje se sade na vlažnom,
tresetnom tlu, dodao je predsjednik programa CarboEurope Han
Dolman, nikad neće apsorbirati količinu ugljika koju tlo ispušta.
Najgušća mreža uređaja za nadzor razine ugljičnog dioksida u
svijetu otkrila je da europske šume apsorbiraju 400 milijuna tona
godišnje, odnosno 30 posto emisije starog kontinenta.
Istraživači pretpostavljaju da većinu apsorbiraju mlade šume, jer
se mislilo da su stare u ravnoteži s atmosferom, odnosno da upijaju
istu količinu plina koju i ispuštaju.
Valentini, međutim, tvrdi da stare šume zapravo akumuliraju više
ugljika od mladih plantaža, što pokazuje da je očuvanje starih šuma
bolja taktika za borbu protiv globalnog zagrijavanja od sadnje
novih šuma.
Međutim, protokol iz Kyota ništa od navedenoga ne uzima u obzir.
"Osim što zanemaruje tlo, protokol uopće ne nudi mjere za
sprječavanje deforestacije", tvrdi Valentini. Štoviše, on potiče
sječu postojećih prirodnih šume i njihovu zamjenu plantažama.
"Protokol zemljama omogućuje da tvrde kako ispunjavaju obveze dok
istodobno ispuštaju goleme količine ugljičnog dioksida", dodaje
Valentini. "U protokolu ne postoji ništa što bi to spriječilo."
(Hina) jšk dgk