ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Knjiga povjesničara Jure Krište "Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" osvjetljava zamršena zbivanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) i udio koji su u njima imale
najvažnije vjerske zajednice, posebice Katolička crkva, istaknuo je čuvar Nadbiskupskog arhiva u Hrvatskom državnom arhivu Stjepan Razum na današnjem predstavljanju te knjige u Hrvatskome institutu za povijest.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Knjiga povjesničara Jure Krište
"Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj" osvjetljava zamršena zbivanja u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj (NDH) i udio koji su u njima imale najvažnije vjerske
zajednice, posebice Katolička crkva, istaknuo je čuvar
Nadbiskupskog arhiva u Hrvatskom državnom arhivu Stjepan Razum na
današnjem predstavljanju te knjige u Hrvatskome institutu za
povijest. #L#
K tomu, dodao je, "Krišto je ostvario, ispravio i potpuno se
odmaknuo od jugoslavensko-srpske povjesnice koja je više
desetljeća optuživala i napadala Katoličku crkvu u Hrvatskoj da je
bila poticatelj i izvršitelj ustaških zločina nad srpskim i
židovskim pučanstvom".
Stjepan Razum također je ocijenio da povjesničar Krišto iznosi
cjelovite podatke o najtežim pitanjima novije hrvatske povijesti
te da ih "ne izrezuje prema zgodnosti kao što su to desetljećima
činili jugoslavenski i srpski povjesničari, koji su se trudili
dokazati tezu koju su prethodno postavili na traženje svojih
političara".
Krišto dokazuje da su se vlasti NDH miješale u crkvena pitanja, a na
puno prostora govori i o kardinalu Alojziju Stepincu i njegovu
odnosu prema Židovima. Pri tomu se, istaknuo je Razum, povjesničar
Krišto ne susteže napisati da je kardinal Stepinac na početku bio
ponešto suzdržan u odnosu prema Židovima, kao ni to da je već
potkraj 1941. kardinal Stepinac znatno napredovao u promjeni
stajališta prema Židovima i počeo se za njih načelno zauzimati.
Recenzent Zlatko Matijević također je naglasio da je povjesničar
Krišto dobro pokazao da je kardinal Stepinac bio najveći branitelj
židovskoga naroda u tadašnjoj Europi. Matijević je ocijenio da je
tom knjigom "definitivno u ropotarnicu (povijesti) bačena
zloglasna knjiga Viktora Novaka 'Magnum crimen". Dodao je da Krišto
podsjeća i na odnos Katoličke crkve prema NDH, koji je od trenutka
njezina osnutka pa do njezine propasti bio dvostran. Naime, Crkva
je podupirala hrvatsku državu, ali se nije slagala s tadašnjim
režimom. Također spominje da Sveta Stolica nikada službeno nije
priznala NDH.
Sam je autor rekao kako ne pretendira da njegova knjiga bude konačna
povijest NDH i Katoličke crkve u to vrijeme jer, istaknuo je,
postoje tek aproksimacije. Napomenuo je kako je u knjizi pošteno
prezentirao dokumente iz toga razdoblja, i da je to i jedino što
povjesničar treba činiti.
Po Krištinim riječima njegova knjiga formalno nije odgovor na
"Holokaust u Zagrebu" Ive i Slavka Goldsteina iako su te knjige
nastajale praktički u isto vrijeme. No, dodao je, stvarno
gledajući, ona to jest jer uzima u obzir istu historiografiju na
kojoj se temelji knjiga "Holokaust u Zagrebu".
Povjesničar Jure Krišto radi u Hrvatskom institutu za povijest, a
njegovu knjigu "Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u NDH"
objavio je zagrebački Nakladni zavod Globus u ediciji "Plava
biblioteka".
(Hina) ip sp