ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Središnja je tema "Panonskoga ljetopisa 2002", predstavljenoga danas u zagrebačkome Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar", proširenje Europske unije (EU) i pitanja što će taj proces donijeti
gradišćanskim Hrvatima.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Središnja je tema "Panonskoga
ljetopisa 2002", predstavljenoga danas u zagrebačkome Institutu
društvenih znanosti "Ivo Pilar", proširenje Europske unije (EU) i
pitanja što će taj proces donijeti gradišćanskim Hrvatima.#L#
Institut "Ivo Pilar" treću godinu priređuje predstavljanje
"Panonskoga ljetopisa", koji izdaje Panonski institut iz Pinkovca
(Guettenbacha), hrvatskoga sela u južnome Gradišću u Austriji.
Govoreći o temi Ljetopisa, Dragutin Pavličević je spomenuo nedavnu
izjavu zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića kako će Europa, ako
doista jednoga dana želi postati Europom, morati prihvatiti
Hrvatsku. Pavličević je pritom ustvrdio kako danas kada ta Europa
nema političara velikoga formata, poput Winstona Churchilla,
Hrvatsku "na uzici" drže eurobirokrati.
Ovogodišnji "Panonski ljetopis" donosi i podsjetnik na brojne
važne obljetnice iz hrvatske povijesti, među kojima je i deseta
obljetnica međunarodnoga priznanja neovisnosti moderne hrvatske
države. Podsjeća se i na 160. obljetnicu osnutka Matice hrvatske i
na obljetnice rođenja i smrti više velikana hrvatske kulture i
znanosti.
Jedan od predstavljača Ljetopisa, povjesničar Željko Holjevac,
rekao je da proces proširenja EU-a postavlja i pitanje - hoće li
gradišćanski Hrvati ponovno postati jedna cjelina, kao što su bili
u 16. stoljeću kada su došli na prostor Gradišća koje je tada bilo
jedinstveno područje zapadne Ugarske.
I dok "Panonski ljetopis" tradicionalno donosi tekstove na više
jezika - hrvatskom, njemačkom i mađarskom, Sanja Vulić istaknula je
da je ove godine tiskan i jedan zanimljiv tekst na engleskom jeziku,
prilog nizozemskoga lingvista Petera Houtzagersa koji piše o
jeziku dva kajkavska sela s hrvatskim življem u okolini Šoprona u
Mađarskoj. Jer, istaknula je, taj jezik danas znaju još samo
malobrojni Hrvati koji žive u tim selima i Nizozemac - Peter
Houtzagers.
U Ljetopisu je velika pozornost, dodala je Vulić, posvećena i
panonskoj lirici u kojoj su zastupljeni gradišćanski Hrvati iz
Austrije i Njemačke, ali i jedan pjesnik predstavnik moravskih
Hrvata.
Glavni urednik Robert Hajszan najavio da će središnja tema novoga
broja biti sudbina gradišćansko-hrvatskoga jezika. Zamolivši za
suradnju na toj temi, Hajszan je istaknuo kako osobno smatra da bi
gradišćanski Hrvati trebali znati i suvremeni hrvatski književni
jezik.
(Hina) ip mc