IT 22. X. IL MANIFESTO - EUROPSKI PROSVJETLJENI DESPOTIZAM

ITALIJA IL MANIFESTO 22. X. 2002. Uskraćeni izbor Europe "Petnaestorica su nadmetala, od nedjelje na večer, u čestitanju Ircima koji su 'dobro' glasovali, iz drugog puta. No već u ponedjeljak su tonovi bili realističniji; prvo je francuski ministar Raffarin izjavio da 'sada ostaje za riješiti gospodarske i financijske probleme', kako bi se omogućilo širenje Europske Unije. Prodi je kazao: 'Bliži smo cilju, no ostaje još puta za prijeći'. (...) Osim toga, Irci jesu rekli 'da' sporazumu iz Nice, Šteta, međutim, što taj sporazum, nije primjenjiv, pošto je predviđen za širenje na 12 a ne 10 zemalja, te je utvrdio broj mjesta u europskom parlamentu i razmjernu težinu ponderiranog glasa svake države na temelju 27 sudionika. 'Širenje', piše ekonomist Jean- Paul Fitoussi u knjizi koja je upravo objavljena u Francuskoj 'Le regle et le choix. De la souvrainete economique en Europe', 'se ukazuje kao pokazatelj svih slabosti sadašnjih gospodarskih institucija: Europa, kojom je teško upravljati kada je petnaestoro članica, s 27 članica se najavljuje kao prostor kojime se ne može upravljati osim kao područjem slobodne razmjene, u kojoj će vlasti s minimalnim nadležnostima osiguravati poštivanje načela slobodnog protoka i konkurencije između tvrtki i javnih nacionalnih politika, dok će ostale osiguravati monetarnu stabilnost. Fitoussi prokazuje sadašnji razvoj, koji će se širenjem samo pogoršati: Europom se danas upravlja 'preko pravila' (pakt o proračunskoj stabilnosti, neovisnost i politička neodgovornost Središnje europske banke, upravljanje konkurencijom pri Komisiji), na račun 'izbora' političkog karaktera. S jedne su strane države izgubile široke sektore suvereniteta, a s druge demokratska pravila nisu utjecala na razine odlučivanja EU-a. 'To što je pravac gospodarskih politika Unije, u osnovi, neovisan od bilo kojeg demokratskog procesa je istovremeno suprotno političkim tradicijama europskih naroda i opasno po sveukupnu gospodarsku učinkovitost'. Prema Fitoussiju Europa polako klizi prema režimu drukčijem od onoga kojega bi htjela utjelovljivati, odnosno prema jednom obliku 'prosvijetljenog despotizma', koji bi trebao upravljati logikom razvoja koja se smatra 'objektivnom', koja vodi prema sve liberalnijem gospodarstvu, pošto, više ili manje automatski, instrumenti za upravljanje makroekonomijom ne ostavljaju nikakvu mogućnost niti jednoj demokratski izabranoj vladi da čini drugačije. 'Jedina vlast se sastoji u pojačavanju konkurentnosti na jedinstvenom tržištu'. No je li to ono što želi većina europskih građana? 'Povijest nije jednako blaga prema despotima, makar i prosvijetljenima, kao čista teorija tržišnog gospodarstva', odgovara Fitoussi. Uobičajena hijerarhija vlasti je izokrenuta u europskoj izgradnji, vlade su stavljene ispod jedne 'neovisne agencije', Središnje europske banke, za koju nije predviđena nikakva procedura političke odgovornosti. Sa širenjem, uz to, Središnja europska banka riskira da se njome više ne može upravljati: ako pravila ostanu ista, postat će preveliko tijelo, kojega čini tridesetak članica, koje će teško uspijevati jednoglasno govoriti. Rizik je da se rješenje nađe u jačanju 'vlade stručnjaka' na račun demokratske predstavljenosti. Fitoussi kaže kao Prodi da je sadašnji Sporazum o proračunskoj stabilnosti 'krut i nedovoljno vjerodostojan' i svoju knjigu zaključuje pozivom za 'povratkom vlasti gdje izbori vladaju nad pravilima' kako bi se izbjegao tehnokratski i autoritarni razvoj, jer je 'u demokraciji Europe naša budućnost'."