RU NEZAVISIMAJA GAZETA 21. 10. 2002. ARMENIJA NA UDAJU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 21. 10. 2002. Armenija na udaju Moskva ima još jedan način da očuva svoju nazočnost na Kavkazu - da kupi razumijevanje Erevana, čemu se protivi SAD, piše Andrej Savicki "Prošlotjedni posjet Erevanu zapovjednika Ruskih oružanih snaga postao je još jednom karikom zamašnoga plana pretvaranja Armenije u glavni ruski poligon na Kavkazu. O postojanju takvoga plana svjedoče događaji posljednjih mjeseci. Razlozi za uspostavu vojno-političke suradnje Moskve i Erevana stekli su se zbog oštrog kvarenja odnosa između Rusije i Gruzije. Znatni se napori pridaju procesu zbližavanja Rusije i Armenije, u čemu prednjači najviše političko vodstvo. Razmjenjuju se posjeti vojnih i političkih dužnosnika, a radi se o problemu prebacivanja vojske iz Gruzije u Armeniju, zatim o više gospodarskih projekata (iz područja obrambene industrije) te o dopremi vojnih postrojenja u tu zemlju, iako se još ne navodi o kakvim je postrojenjima riječ. Paralelno s aktivizacijom tih kontakata razvija se i aktivni dijalog s Washingtonom. Ove godine je započeo program američke pomoći Erevanu, u vrijednosti od 4,5 milijuna dolara, a sljedeće godine u Armeniji će se održati vježbe NATO-saveza. Na račun svojih financijskih mogućnosti Amerika računa na 'prekupnju' Armenije, kako ta zemlja ne bi postala ruskim poligonom na Kavkazu odakle se može utjecati na procese u strateški važnoj regiji. (...) Zanimljivo je kako su Rusija i Armenija nedavno sklopile dogovor o uzajamnoj razmjeni tajnih informacija, pri čemu se ne će raditi samo o vojnim, nego i o industrijskim tajnama. Poznato je, međutim, kako se tajnost često koristi protiv curenja informacija o zloporabama vlasti. (...) Naš list je i ranije pisao o prebijanju armenskih dugova Rusiji (101 milijun dolara) putem predaje nekoliko posljednjih armenskih poduzeća. Odgovarajući ugovor su potpisali 17. srpnja u Erevanu Ilja Klebanov, ministar znanosti i industrije, i Serž Sarkisjan, ministar obrane Armenije, kao supredsjednici rusko-armenskog odbora za gospodarsku suradnju. Ipak ni do danas se nisu složili koliko stoje te termoelektrane i nuklearne elektrane, koje su predmet dogovora. Ruska strana operira cijenom od 10 milijuna dolara, a armenska - 70-80 milijuna. (...) Javlja se pitanje u čemu je interes Ilje Klebanova koji nastoji okvačiti o vrat ruskom poreznom obvezniku takve nerentabilne objekte. Pretpostavljamo da Vladimir Putin, koji je pokrenuo pravilnu ideju prebijanja armenskog duga predajom vlasništva, ni ne zna u kakvu se zločestu patku pretvorio njegov krasni labud. Armenija je glavni saveznik Rusije na Kavkazu i zato Moskva ne može dopustiti sebi narušavanje ugleda u stanovništvu sumnjivim projektima. Ako isključimo u ocjeni rusko-armenskog saveza emocionalni dio o vječnom prijateljstvu, onda je teško formulirati ikakvu pogodnost za Moskvu od njezine uspostave vojne nazočnosti na teritoriju te kavkaske republike. (...) Ograničena ruska vojna nazočnost u Armeniji može imati samo dvije zadaće: ili uvući Rusiju u mogući (i vrlo vjerojatni) sukob Armenije i Rusije, ili osiguravati zaposlenost armenskog stanovništva u okolici baza ruskoga kontingenta. Nikakve druge zadaće taj kontingent ne bi mogao imati. S druge strane, očite su pogodnosti za armensku stranu. Znajući za moguće teškoće u slučaju vojnoga sukoba sa susjedima, kao što bi bila nesvladiva transportna blokada, Armenija ulaže napore u što čvršću suradnju s Rusijom, ne zaboravljajući pritom pogledavati i na Zapad. Erevenski ciljevi su jasni i pravilno određeni nacionalnim interesima. Ako Rusija pak bude i dalje održavala svoje baze samo radi zapošljavanja mjesnog stanovništva ili radi nekakve 'strategije nastupne nazočnosti', Moskva bi se ovdje mogla ubrzo naći u apsurdnom položaju", piše Andrej Savicki.