ZAGREB, 4. listopada (Hina) DEN HAAG - Hrvatska žalba na hašku optužnicu protiv generala Janka Bobetka predana je u petak diplomatskom notom Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), rekao je u Den Haagu
hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić. "Žalba na sadržaj i dijelove optužnice predana je Žalbenom vijeću diplomatskom notom", rekao je Muljačić. Veleposlanik Muljačić kazao je kako u ovom trenutku ne može ulaziti u pojedinosti te žalbe. U prvim reakcijama na optužnicu članovi hrvatske Vlade prigovorili su neprihvatljivoj karakterizaciji Domovinskog rata, a mediji tvrde da Vlada želi pobiti dijelove optužnice u kojima se akcija Medački džep karakterizira kao etničko čišćenje. Haški sud optužio je prošlog mjeseca bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske generala Janka Bobetka za zločine počinjene tijekom 1993. u operaciji Medački džep.ZAGREB - Politički kriteriji najvažniji su za približavanje Hrvatske NATO-u te stoga Savez pridaje veliku pozornost suradnji Zagreba s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu, rekao je u petak u Zagrebu hrvatski dužnosnik na predstavljanju prvog "Hrvatskog godišnjeg programa" u okviru NATO- vog Akcijskog
ZAGREB, 4. listopada (Hina)
DEN HAAG - Hrvatska žalba na hašku optužnicu protiv generala Janka
Bobetka predana je u petak diplomatskom notom Međunarodnom sudu za
ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), rekao je u Den
Haagu hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić.
"Žalba na sadržaj i dijelove optužnice predana je Žalbenom vijeću
diplomatskom notom", rekao je Muljačić.
Veleposlanik Muljačić kazao je kako u ovom trenutku ne može ulaziti
u pojedinosti te žalbe.
U prvim reakcijama na optužnicu članovi hrvatske Vlade prigovorili
su neprihvatljivoj karakterizaciji Domovinskog rata, a mediji
tvrde da Vlada želi pobiti dijelove optužnice u kojima se akcija
Medački džep karakterizira kao etničko čišćenje.
Haški sud optužio je prošlog mjeseca bivšeg načelnika Glavnog
stožera Hrvatske vojske generala Janka Bobetka za zločine
počinjene tijekom 1993. u operaciji Medački džep.
ZAGREB - Politički kriteriji najvažniji su za približavanje
Hrvatske NATO-u te stoga Savez pridaje veliku pozornost suradnji
Zagreba s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu,
rekao je u petak u Zagrebu hrvatski dužnosnik na predstavljanju
prvog "Hrvatskog godišnjeg programa" u okviru NATO- vog Akcijskog
plana za članstvo (MAP).
To je izvješće predstavljeno u Ministarstvu vanjskih poslova nakon
što ga je tijekom jutra hrvatski stalni predstavnik pri NATO-u,
veleposlanik Anton Tus, u Bruxellesu uručio pomoćniku glavnog
tajnika NATO-a za političke poslove Guenteru Altenburgu.
"Politički kriteriji za integraciju u NATO su najbitniji...i u tom
smislu NATO suradnji (Hrvatske) sa Sudom u Den Haagu daje veliku
pozornost", rekao je Zoran Milanović, predsjednik međuresorske
Vladine skupine za odnos RH s NATO-om i za MAP.
Prvo poglavlje "Hrvatskog godišnjeg programa" obuhvaća upravo
političko-gospodarska pitanja, a među njima, osim suradnje s ICTY-
jem, obvezu regionalne suradnje, suradnje u međunarodnim
organizacijama, povratak izbjeglica i obnovu. U njemu su također
obuhvaćena i vojno-obrambena pitanja, resursi, sigurnosna
pitanja, te pravna harmonizacija.
DEN HAAG - Svjedok C-037 zaštićena identiteta ocijenio je u petak,
na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu
Miloševiću, kako odgovornost za propast plana mirne reintegracije
u Hrvatskoj leži i na hrvatskim vlastima i na političkom vodstvu
hrvatskih Srba.
"Ne oslobađam od odgovornosti Hrvatsku, ali smatram da je odgovorno
i političko vodstvo krajine. Ako ga je prihvatilo, što ga nije i
provodilo", rekao je svjedok podsjećajući da je sporazum
uključivao obvezu demilitarizacije srpskih snaga koja je, po
njemu, provedena na području zapadne Slavonije, ali ne i na
području drugih zona UN-a.
"Time su se izložili mogućnosti da se dogodi ono što se dogodilo",
kazao je.
C-037 jedan je od bivših vođa SDS zapadne Slavonije i završio je
svoje svjedočenje.
ZAGREB - Izbore u Bosni i Hercegovini 5. listopada nadzirat će i
promatrači iz Hrvatske, priopćio je u petak u Zagrebu Hrvatski
sabor.
"Izbore u BiH pratit će i parlamentarci, promatrači izbora iz
Hrvatske. Saborske zastupnice Snježana Biga Friganović i Zdravka
Bušić su u promatračkoj skupini Parlamentarne skupštine Vijeća
Europe, a zastupnik Viktor Brož i Lavoslav Torti u timu OESS-a u ime
Parlamentarne skupštine NATO-a", stoji u priopćenju Saborske
službe za odnose s javnošću.
Promatrači iz Hrvatske sastali su se u Sarajevu s predstavnicima
političkih stranaka, kao i s predstavnicima medija, a 5. listopada
pratit će izbore u Sarajevu, Mostaru, Konjicu i na Palama, navodi
priopćenje.
JERUZALEM - Izraelska policija u petak je u Nablusu teško ranila
palestinskog dječaka, dok su u Jeninu u izraelsko-palestinskom
sukobu ozlijeđena četiri civila.
Izraelci su u Nablusu otvorili vatru na taksista koji je kršio
policijski sat, ali su pogodili 12-ogodišnjeg palestinskog dječaka
koji je stajao u blizini i nalazi se u kritičnom stanju.
U Jeninu, drugom od šest gradova na Zapadnoj obali koji su pod
okupacijom vojske, palestinski su svjedoci kazali da su izraelski
vojnici ranili četiri civila. Glasnogovornik vojske rekao je da su
oni otvorili vatru nakon što je na njih pucano.
U petak su izraelski vojnici također ušli na Plato džamija u starom
gradu Jeruzalemu nakon što su Arapi bacali kamenje s Platoa na
Židove koji su se molili na Zapadnom zidu.
BRATISLAVA - Slovački premijer Mikulaš Dzurinda obznanio je u petak
da su četiri stranke desnog centra sklopile koalicijski ugovor o
formiranju nove vlade.
U novoj će vladi sudjelovati Dzurindina stranka SDKU, zatim
kršćanski demokrati, stranka mađarske manjine SMK i novoosnovana
poduzetnička stranka ANO. Dzurinda nije želio objaviti imena novih
ministara, ali je rekao da je i taj dogovor već postignut.
KOPENHAGEN - Europska unija u potpunosti podržava plan UN-ova
upravitelja na Kosovu, Nijemca Michaela Steinera, za uvođenje mira
u Mitrovici, poprištu stalnih napetosti između Srba i Albanaca,
objavilo je u petak dansko predsjedništvo EU.
Steinerov plan u sedam točaka obuhvaća gospodarske i sigurnosne
mjere. Plan predviđa zajedničku administraciju i decentralizaciju
te sazivanje konferencije za poticanje ulaganja u grad. Za njegovu
provedbu bitno je i sudjelovanje Srba na izborima 26. listopada.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin oduzeo je u petak posebni
status Radiju slobodna Europa, koji već dugo smeta Kremlju zbog
načina na koji izvješćuje o sukobu u separatističkoj Čečeniji.
Putinovim ukazom poništen je ukaz iz 1991., koji je potpisao njegov
predsjednik Boris Jeljcin, a kojim je postaji koju financira SAD
odobrena uspostava stalnog ureda u Moskvi s mrežom dopisnika i
zajamčenim frekvencijama za emitiranje.
Kremlju osobito smeta činjenica što postaja emitira na jezicima
koji se govoru u području sjevernog Kavkaza, uključujući čečenski,
čime se, navodno, potiče separatizam u regiji.
BEČ - U skladu s novim austrijskim zakonom o repatrijaciji, u petak
je deportirano sedamnaestero kosovskih Albanaca koji traže azil, a
to isto u četvrtak se dogodilo skupini od njih 42.
Ministarstvo unutrašnjih poslova naglasilo je da su te deportacije
sve bile "dobrovoljne". No skupine za zaštitu ljudskih prava i
prava izbjeglica kažu da su oni imali malo izgleda za ostanak jer im
je država uskratila smještaj i izbacila ih na ulicu.
BRAZILIJA - Četvorica glavnih kandidata na brazilskim
predsjedničkim izborima u četvrtak su navečer u žestokoj dvosatnoj
televizijskoj debati pokušala prikupiti posljednju potporu
neodlučnih birača uoči glasovanja u nedjelju.
Posljednja ispitivanja javnog mišljenja pokazale su da se ljevičar
Ignacio Lula da Silva, bivši metalski radnik, nalazi nadomak mjesta
predsjednika četvrte najmnogoljudnije svjetske demokracije. Za
njega je tri dana uoči izbora bilo spremno glasati 45 posto
ispitanika, ali mu potpora ima tendenciju rasta iz tjedna u tjedan.
Analitičari ipak smatraju da neće uspjeti osigurati pobjedu u prvom
krugu.
ZAGREB - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić putuje u
nedjelju u dvodnevni posjet Cipru, gdje se od 5. do 10. listopada
održava 18. sjednica stalnog Komiteta za Europu Svjetske
veteranske federacije, priopćeno je u petak iz Ministarstva
hrvatskih branitelja.
Republiku Hrvatsku u Svjetskoj veteranskoj federaciji od 1997.
godine predstavlja Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata.
Prema priopćenju, ovogodišnji skup na Cipru podijeljen je u dva
dijela - u prvom dijelu predstavnici zemalja članica Svjetske
veteranske federacije podnijet će izvješća o provedbi deklaracija
Svjetske veteranske federacije, dok je tema drugog dijela
"Kultura, mir i dijalog među civilizacijama".
ŽENEVA - Dvije nevladine udruge (NGO) za obranu palestinskih prava
objavile su u petak da je od početka intifade u rujnu 2000. godine u
izraelskim vojnim operacijama na palestinskim područjima živote
izgubilo 340 djece.
Na konferenciji za novinare u Ženevi, predstavnici NGO-a "Defence
for Children International" i "Early Childhood Resource Center"
istaknuli su da je većina djece poginula izvan poprišta sukoba i na
uličnim demonstracijama. Iznijeli su i broj od 350 palestinskih
mladića i djevojaka između 14 i 17 godina koji su zatočeni u tri
izraelska centra. Broj maloljetnika ranjenih u sukobima
procjenjuje se na 7.000.
KUVAJT - Arapski proizvođači nafte iz Perzijskoga zaljeva
uskladištili su, kao mjeru predostrožnosti u slučaju američkoga
napada na Irak, sedamdesetak milijuna barela sirove nafte i
rafiniranih naftnih proizvoda izvan te regije, objavile su u petak
jedne kuvajtske novine.
Dnevnik Al-Qabas piše u izvještaju iz Londona da je kuvajtski udio
tih zaliha oko 15 milijuna barela, od toga milijun barela u
proizvodima.
WASHINGTON - Hrvatska neće prihvatiti optužnicu haškog suda protiv
generala Janka Bobetka jer ona dovodi u pitanje Domovinski rat,
objavljuje u petak Washington Times.
Dnevnik navodi izjavu dužnosnika SDP-a Igora Dragovana da "ovu
optužnicu nije moguće prihvatiti jer ona nastoji kriminalizirati
Domovinski rat, borbu naše zemlje za oslobođenje svojeg
teritorija".
U Washington Timesu se prenose i riječi potpredsjednika hrvatske
vlade Gorana Granića da se ne može prihvatiti "bacanje sjene na
legitimnu vojnu akciju koja simbolizira borbu hrvatskog naroda za
slobodu i teritorijalnu cjelovitost".
WASHINGTON - Washingtonu i Bruxellesu ne bi škodilo poslušati
razumne ljude poput hrvatskog premijera Ivica Račana kad govore o
Međunarodnom sudu za ratne zločine (ICTY) i nekim njegovim
postupcima, piše u petak u Wall Street Journalu bivši veleposlanik
BiH pri EU i NATO-u Vitomir Raguž.
"Washingtonu i Bruxellesu bi bilo dobro da o Tribunalu i nekim
njegovim postupcima konačno poslušaju razumne ljude poput Račana",
piše Raguž.
On ocjenjuje da ICTY već godinama nije nikome odgovoran, "živi
izdvojen iz pravne i činjenične zbilje, a u tom vakuumu neke od
odluka išle su na štetu razvoja međunarodnog kaznenog prava i,
štoviše, na štetu vjerodostojnosti Suda i dobrobiti regije kojoj
treba pomoći da zacijeli".
JERUZALEM - U petak objavljene ankete pokazale su da Izraelci
vjeruju da se u borbi protiv palestinskoga ustanka bore za
opstanak, ali podijeljeni su oko uvjeta mirovnoga sporazuma.
Izraelski i palestinski mediji objavili su te ankete nedavno, na
drugu obljetnicu palestinskoga ustanka protiv izraelske
okupacije. Nova je intifada počela kad su u rujnu 2000. zastali
mirovni pregovori.
Prema istraživanju Jerusalem Posta, izraelskoga lista na
engleskome, 60 posto ispitanika vjeruje da se tim ustankom u
pitanje dovodi pravo Izraela na postojanje, a 20 posto misli da je
riječ o borbi za buduće granice s palestinskom državom.
Palestinski Jeruzalemski centar za medije i komunikacije objavio
je početkom tjedna svoju anketu prema kojoj 43 posto Palestinaca
želi da ustanak potraje do oslobođenja cijele povijesne Palestine,
koje je Izrael samo dio.
WIESBADEN - Broj stanovnika Njemačke povećao se tijekom prošle
godine za 0,2 posto i sada iznosi 82.440.000, ali je povećanju
pridonijelo doseljavanje stranaca, jer bi se bez njih, zbog većeg
mortaliteta od nataliteta, broj stanovnika ove zemlje smanjio.
Oko 80 posto stranaca u Njemačkoj dolazi iz neke od europskih
zemalja, među koje su statističari uključili i Tursku. Najveća
nacionalna skupina stranaca u Njemačkoj i dalje su Turci, kojih ima
gotovo dva milijuna.
Slijede građani SR Jugoslavije s 627.500 stanovnika, Italije s
616.300, Grčke s 362.700 te Poljske s 310.400 stanovnika.
U Njemačkoj je 31. prosinca 2001. živjelo 223.800 i hrvatskih
državljana od kojih je 50.045 u ovoj zemlji i rođeno. To je u odnosu
na 2000. porast od 7.000 ili 3,2 posto.
Hrvatska tako spada među zemlje čiji se broj građana u Njemačkoj u
usporedbi s proteklom godinom povećao. Time je nastavljen trend po
kojem je broj hrvatskih državljana u Njemačkoj od sredine
devedesetih u stalnom laganom porastu. Politički azil u Njemačkoj
je 2001. godine zatražilo 100 građana Hrvatske.
MOSKVA - Petorica muškaraca u Moskvi umrla su, a 15 ih je smješteno u
bolnicu tijekom noći s četvrtka na petak zbog naglog zahladnjenja,
objavio je radio Echo Moskve.
Temperatura se tijekom noći naglo spustila na četiri stupnja ispod
ništice.
U Moskvi je ovog tjedna pao i prvi snijeg.
Prošle zime u Moskvi je od hladnoće preminulo rekordnih 400 ljudi.
BAGKOK - Izaslanici iz 16 azijskih zemalja sporazumjeli su se u
petak oko vrlo važnog okvira za suzbijanje dječjeg rada.
Po okončanju trodnevne konferencije UN-ova Međunarodnog ureda za
rad (ILO), održane u Tajlandu, sudionici su se dogovorili da bi
minimalna starost za zapošljavanje trebala biti 15 godina, te se ne
bio smio zapošljavati nitko ispod te dobne granice.
Također je dogovoreno da se mladi između 15 i 17 godina, koji rade u
teškim i opasnim uvjetima, smatraju dječjom radnom snagom, te da im
se za taj rad moraju priznati pristojne plaće.
(Hina) sl sl