FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANC-LE FIGARO OD 19.10.02. RAZGOVOR SA SINNOTTOM

FR-IE-interview-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada-Izbori franc-le figaro od 19.10.02. razgovor sa sinnottom FRANCUSKALE FIGARO19.X.2002.'Plašimo se europske supersile'S profesorom političkih znanosti na University Collegeu u Dublinu Richardom Sinnottom razgovarao je A.B: " - Što će presuditi na današnjem glasovanju?= Prvo, odaziv glasača koji kane glasovati 'za'. Ako se svi odazovu, pobijedit će pristaše ugovora iz Nice. To znači da bi oni morali biti sigurni u svoju odluku i u važnost pozitivnog glasovanja, a to nipošto nije slučaj. Da bi se to dogodilo, opći odaziv morao bi biti barem 44 posto birača, što je 10 posto više nego u lipnju 2000.- Unatoč medijskoj kampanji, čini se da je mobilizacija jako slaba. Zašto?= Prema našim istraživanjima, Irci su, istina je, najslabije informirani među petnaestoricom i najmanje zainteresirani za europsku raspru. Općenito, imaju vrlo pozitivnu sliku o Europi, ali se osjećaju udaljeni od problema. Taj fenomen pripisujem činjenici da je Irska otok i njezinoj povijesti. Irci se ne protive načelu proširenja, ali imaju nejasnu predodžbu o tome kolika je njegova povijesna važnost. Nije im bila bliska podjela između europskog
FRANCUSKA LE FIGARO 19.X.2002. 'Plašimo se europske supersile' S profesorom političkih znanosti na University Collegeu u Dublinu Richardom Sinnottom razgovarao je A.B: " - Što će presuditi na današnjem glasovanju? = Prvo, odaziv glasača koji kane glasovati 'za'. Ako se svi odazovu, pobijedit će pristaše ugovora iz Nice. To znači da bi oni morali biti sigurni u svoju odluku i u važnost pozitivnog glasovanja, a to nipošto nije slučaj. Da bi se to dogodilo, opći odaziv morao bi biti barem 44 posto birača, što je 10 posto više nego u lipnju 2000. - Unatoč medijskoj kampanji, čini se da je mobilizacija jako slaba. Zašto? = Prema našim istraživanjima, Irci su, istina je, najslabije informirani među petnaestoricom i najmanje zainteresirani za europsku raspru. Općenito, imaju vrlo pozitivnu sliku o Europi, ali se osjećaju udaljeni od problema. Taj fenomen pripisujem činjenici da je Irska otok i njezinoj povijesti. Irci se ne protive načelu proširenja, ali imaju nejasnu predodžbu o tome kolika je njegova povijesna važnost. Nije im bila bliska podjela između europskog Istoka i Zapada. Ne zaboravimo, k tome, da Irska nije sudjelovala u Drugom svjetskom ratu. - Politika irske vlade nailazi na žestoku kritiku. Ne postoji li velika pogibelj da će ju birači kazniti? = Puno manje nego se misli. Istina je da se birači na svom pragu žale na korupcijske afere i neispunjena obećanja vlade. To je prirodna reakcija, ali to ne znači da će to presuditi kada budu ubacivali listiće u kutije. Mislim da će na referendumu velika većina Iraca znati razlikovati ta dva pitanja. - Zašto se Irci toliko plaše povrede neutralnosti? = To je glavna tema u Irskoj, pravi problem koji blok protivnika vješto koristi. Problem se pojavio 80-ih, a bio je skopčan s ljevičarskom kritikom nuklearne internacionale. Irci se danas ne žele ravnati prema europskoj supersili koja bi uime zajedničkih probitaka Europe zanemarila njihovo stajalište. Unatoč jamstvima vlade, misle da će Bruxelles na koncu nametnuti europsku obrambenu politiku. - Ne plaše li se Irci da će im pasti ugled u očima drugih europskih zemalja ako kažu 'ne' proširenju? = Taj dokaz vlada nije jako isticala tijekom kampanje. No mislim da će biti presudan u glasovanju. Irci, zacijelo više nego drugi narodi, žele da ih se voli, jer su dugo bili kolonizirani. Na prvom se referendumu nije govorilo o proširenju. Nije se razmišljalo o razočaranju zemalja pristupnica i institucijskoj zbrci koju će izazvati 'ne'. Ovaj put Irci će, idući na glasovanje, imati to na umu."

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙