ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Hrvatska sa zemljama Europske unije, po podacima za ovu godinu, ostvaruje 56 posto svoje ukupne robna razmjene s inozemstvom, pa već taj podatak dovoljno govori što bi eventualni zastoj u trgovini sa EU
značio za hrvatsko gospodarstvo.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Hrvatska sa zemljama Europske unije,
po podacima za ovu godinu, ostvaruje 56 posto svoje ukupne robna
razmjene s inozemstvom, pa već taj podatak dovoljno govori što bi
eventualni zastoj u trgovini sa EU značio za hrvatsko
gospodarstvo.#L#
To tim više što nam ni u postojećim okolnostima s izvozom baš ne ide
najbolje, a upravo je izvoz temelj za stabilan ekonomski rast.
Hrvatsko je gospodarstvo u prvih osam mjeseci ove godine, po
podacima statistike, izvezlo roba za 3,1 milijardu američkih
dolara (3.125 milijuna USD), što je za svega 3 posto više nego u
istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvoz porastao za
10,9 posto, na 6,6 milijardi dolara (6.658 milijuna USD).
Rezultat je takvih izvozno-uvoznih kretanja deficit u robnoj
razmjeni s inozemstvom od čak 3,5 milijarde dolara (ili 3.533
milijuna USD), što je za 19 posto veći vanjskotrgovinski manjak
nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je
u prvim osam ovogodišnjih mjeseci tek 46,9 posto prema 51,2 posto u
istom prošlogodišnjem razdoblju.
Hrvatski 'izvozni' problemi nisu od jučer, što rječito potvrđuju
podaci o tome da se u razdoblju od 1992. do 2001. godine robni izvoz
Hrvatske kretao, bolje reći, stagnirao na razini od oko 4,4
milijardi dolara godišnje (u 2001. izvoz je iznosio 4,6 milijardi),
dok je u istom razdoblju uvoz bio udvostručen (lani je premašio
iznos od devet milijardi dolara). Tako je i deficit u robnoj
razmjeni porastao sa 1,1 milijardu u 1994. na 4,4 milijarde dolara u
prošloj godini.
I najnoviji podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni po zemljama
pokazuju da Hrvatska bilježi deficit u robnoj razmjeni sa gotovo
svim značajnijim vanjskotrgovinskim partnerima (s rijetkim
izuzecima - BiH, Jugoslavija, Grčka).
U EU je u prvih osam mjeseci ove godine usmjereno 56,3 posto ukupnog
hrvatskog izvoza (1,76 milijardi dolara s porastom od 6,9 posto), a
iz EU zemalja dolazi 55,8 posto uvoza (3,72 milijarde USD porastom
od 10,3 posto).
U Italiju, vodećeg hrvatskog vt partnera u prvih je osam
ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba za 784 milijuna dolara, što je
relativno visoki rast izvoza od 11,5 posto. Istodobno smo iz te
zemlje uvezli roba vrijednih 1,12 milijarde dolara ili 9,8 posto
više.
Hrvatski je pak izvoz u Njemačku, ostvaren u tom razdoblju u
vrijednosti od 388 milijuna dolara, u padu za čak 15,2 posto, dok je
istodobno uvoz narastao za 5,2 posto na gotovo 1,1 milijardu
dolara.
Visoki rast izvoza, za 45 posto ostvaren je u Austriju na 245,5
milijuna USD, dok su istodobno isporuke u Francusku smanjene za 7,4
posto na 108 milijuna USD.
U razmjeni sa zemljama CEFTA-e bilježi se visoki deficit od 715
milijuna dolara. Tu nam je prvi partner susjedna Slovenija u koju je
izvezeno roba u vrijednosti od 260 milijuna dolara, što je 5,3 posto
manje nego u prvih osam mjeseci lani, dok je uvoz iz te zemlje
povećan za 12,2 posto na 535 milijuna dolara.
Suficit se pak ostvaruje u razmjeni s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj
je u prvih osam mjeseci izvezeno roba u vrijednosti od 443,6
milijuna dolara (rast za 24,1 posto), a uvezeno za 103,6 milijuna
USD (rast za 27,9 posto).
Nakon visokih prošlogodišnji stopa povećanja isporuka u
Jugoslaviju, u osam mjeseci ove godine u tu je zemlju vrijednost
izvoza povećana za svega 2,9 posto na 105,8 milijuna dolara, dok je
uvoz porastao za 29,9 posto na 32,9 milijuna USD.
Od važnijih izvoznih grana unutar prerađivačke industrije najveći
porast izvoza u prvim osam mjeseci ove godine bilježi proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme za čak 65
posto - na 140 milijuna dolara, zatim proizvodnja strojeva i
uređaja za 36 posto (na 175,5 milijuna dolara), dok je proizvodnja
hrane i pića ostvarila izvoz od 233,8 milijuna dolara, što je za 29
posto više nego u isto vrijeme lani.
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstva (brodogradnja)
realizirala je izvoz od 429 milijuna dolara, što je 5,2 posto manje
nego lani, dok je izvoz proizvodnje koksa i naftnih derivata,
ostvaren u vrijednosti od 222 milijuna dolara, u padu za 23,9 posto.
Izvoz proizvodnje odjeće iznosio je 260 milijuna kuna ili 3,6 posto
manje, dok je izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda od 305,8
milijuna dolara zabilježio je neznatan rast od 0,1 posto.
Sve djelatnosti unutar prerađivačke industrije, s izuzetkom
proizvodnje tekstila i brodogradnje, imale su porast uvoza u prvih
osam mjeseci ove godine. U strukturi uvoza pak zabilježeno je
smanjenje uvoza radi unutrašnje proizvodnje od 19,4 posto, dok je
redoviti uvoz porastao za čak 18 posto.
(Hina) ds