ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Od mjera iz Strategije 'preživljavanja' hrvatske tekstilne i kožne industrije, koje je predložila Udruga poslodavaca iz tih industrijskih grana, do sada ništa nije poduzeto.
ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Od mjera iz Strategije
'preživljavanja' hrvatske tekstilne i kožne industrije, koje je
predložila Udruga poslodavaca iz tih industrijskih grana, do sada
ništa nije poduzeto.#L#
Ta je strategija predložena sredinom prošle godine Saboru i Vladi,
kako bi se spriječila mogućnost da u sljedećih pet godina od
sadašnjih 700 tvrtki koje se bave tom djelatnošću preživi njih
svega deset posto.
No, do današnjeg dana, kako je u razgovoru za Hinu istaknula v.d.
predsjednica Udruge Marija Šutina, nikakve konkretne mjere nisu
poduzete.
Strategijom 'preživljavanja' hrvatske tekstilne i kožne
industrije, koju predlaže ta udruga među ostalim se traži hitno
ukidanje carina koje plaćaju domaće tvrtke pri uvozu tkanina,
smanjenje cijene rada, omogućavanje domaćim tvrtkama da preko
Hrvatska banke za obnovu i razvitak (HBOR) imaju pristup obrtnim i
investicijskim sredstvima po onoj cijeni po kojoj ih nabavljaju
strane tvrtke te pojednostavljenje procedure kojom HBOR
izvoznicima osigurava pristup kreditima.
Šutina napominje kako je razvoj vlastitih robnih marki hrvatska
šansa, no za izlazak na inozemna tržišta nužno je prvo stvoriti jaku
robnu marku na domaćem tržištu. Naime, pojasnila je Šutina, "moramo
prvo biti jaki na domaćem tržištu da bi uspjeli vani".
Stoga mjere koje se predlažu u "Strategiji" podrazumijevaju i
nužnost uspostave pravilnog i sustavnog vođenja evidencije uvezene
robe u Hrvatsku te hitnog formiranja radne grupe sastavljene od
predstavnika HUP-a, HOK-a, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, HGK,
predstavnika Vlade i novinara, a sa ciljem interesnog
objedinjavanja tekstilne i odjevne industrije.
Sve te mjere, drže u HUP-u, omogućit će postupan prelazak tekstilne
i odjevne industrije iz radno-intenzivne industrijske grane u
područje inovacija ili razvoj vlastitih robnih marki.
Tekstilna i odjevna industrija po broju zaposlenih na prvom je
mjestu u sektoru prerađivačke industrije, predstavlja 15,6 posto
zaposlenih u prerađivačkoj industriji te 3,85 posto od ukupno
zaposlenih u zemlji. Jedna je od najvećih izvoznih grana u
proteklih deset godina, s prosječnim izvozom od oko 600 milijuna
američkih dolara godišnje te proizvodnim kapacitetima višestruko
većim od domaćih potreba.
(Hina) tp ds