ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Po izračunu Ministarstva znanosti Hrvatska je u razdoblju između dvaju popisa stanovništva ostala bez 47.701 osobe s višom ili visokom naobrazbom, izvijestio je danas članove Vlade ministar znanosti
Gvozden Flego.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Po izračunu Ministarstva znanosti
Hrvatska je u razdoblju između dvaju popisa stanovništva ostala bez
47.701 osobe s višom ili visokom naobrazbom, izvijestio je danas
članove Vlade ministar znanosti Gvozden Flego. #L#
Ta brojka kao i činjenica da Hrvatska ima samo sedam posto
visokoobrazovanih, da se prosječno studira osam godina, a
diplomira tek nešto više od trećine upisanih, razlozi su zbog kojih
je Vlada zaključila da se pred njom u roku mjesec dana trebaju naći
smjernice za reformu obrazovanja.
I ministar Flego najavio je niz mjera koje kani predložiti do kraja
godine - prijedlog novog zakona o visokom obrazovanju, te
stimulativne, ali i kaznene financijske mjere u tom sustavu.
U sustavu visokog obrazovanja na pet sveučilišta i sedam
veleučilišta studira oko 140 tisuća studenata.
Studiranje u Hrvatskoj, upozorava Flego je krajnje neefikasno - tek
oko 38 posto upisanih diplomira, a četverogodišnji studij traje u
prosjeku gotovo osam godina.
Naveo je da se u Hrvatskoj zapravo provodi autonomija fakulteta,
dok je europski standard integrirano sveučilište, te da će stoga i u
Hrvatskoj u tom pogledu trebati određene promjene.
Problem je i usitnjavanje sveučilišnog sustava, odnosno tendencija
dislociranih fakulteta da prerastu u sveučilište.
Rekao je da će Ministarstvo znanosti uskoro morati odlučivati o još
pet, šest takvih inicijativa, ne otkrivši o kojim se gradovima
radi.
Upozorio je i na problem veleučilišta koja je država osnovala ne
davši im pritom financijsku i kadrovsku podlogu. Dio veleučilišta
izmiče i kontroli, a ministar priznaje da ne može reći ni koliko
točno ljudi studira na veleučilištima.
Na priče o studentima i usporedbe Hrvatske i svijeta reagirao je
ministar zaštite okoliša Božo Kovačević. U Americi je, kaže,
nezamislivo da profesor studentu nije dostupan svaki dan. A u kojoj
je zemlji, osim u Hrvatskoj, moguće da na nekim fakultetima
profesori imaju dva do četiri sata obveza tjedno, da ne dođu na
zakazane ispite, da se ne pojave pet godina na fakultetu, upitao je
Kovačević.
Sve je to ponukalo premijera Ivicu Račana da zatraži da na dnevni
red Vlade u roku četiri tjedna dođu strateške smjernice reforme
obrazovanja, a u sklopu nje i visokog obrazovanja.
(Hina) bn/bm sšh