ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Uvodnim predavanjem predsjednika Zajednice visokih škola i veleučilišta Mladena Havelke o visokome obrazovanju u Hrvatskoj u svjetlu europskih trendova s osvrtom na Hrvatske studije počela je nova
akademska godina na tome prvom sveučilišnom studiju zagrebačkoga Sveučilišta.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Uvodnim predavanjem predsjednika
Zajednice visokih škola i veleučilišta Mladena Havelke o visokome
obrazovanju u Hrvatskoj u svjetlu europskih trendova s osvrtom na
Hrvatske studije počela je nova akademska godina na tome prvom
sveučilišnom studiju zagrebačkoga Sveučilišta.#L#
Bolonjska deklaracija kao ključno mjesto promjena i usuglašavanja
visokoga obrazovanja u europskim razmjerima bitna je zadaća pred
kojom se nalazi i hrvatsko visoko školstvo, rekao je Havelka.
A gdje je u tome kontekstu mjesto Hrvatskih studija (HS) danas te
kakva će biti njihova budućnost - pitanja su na koja će odgovori
ovisiti o budućim zakonskim rješenjima za područja znanosti i
visokoga obrazovanja, smatra Havelka.
Podsjetivši da je dosad nadležno Ministarstvo znanosti i
tehnologije predložilo nekoliko rješenja, koja akademska
zajednica nije prihvatila, Havelka je izrazio nadu da će se uspjeti
pronaći adekvatno rješenje u dogovoru s novim ministrom znanosti i
tehnologije.
Po Havelkinim riječima akademska zajednica zagrebačkoga
Sveučilišta bila je jedina koja je sastavila svoj prijedlog zakona
usprotivši se prijedlozima bivšeg ministra.
Budući da će, u skladu s načelima bolonjskoga procesa, i zagrebačko
Sveučilište biti u integrativnim procesima, Havelka je ustvrdio da
bi prisila na brzu integraciju dovela do sigurne podjele
Sveučilišta u Zagrebu.
Havelka perspektivu Hrvatskih studija vidi u tri moguća smjera -
kao studija utemeljenoga na odjelskom načelu u okviru
integriranoga zagrebačkog Sveučilišta, kao odjela u sklopu nekoga
drugog sveučilišta ili pak kao samostalnoga sveučilišta.
Što se tiče sadašnjega položaja Hrvatskih studija Havelka je
istaknuo da su ove godine prvi put podijeljene diplome završenim
studentima i to zahvaljujući zauzimanju rektorice Helene Jasne
Mencer.
Hrvatski studiji osnovani su pred deset godina kao prvi, tada
dvogodišnji, sveučilišni studij zagrebačkoga Sveučilišta koji je
već sljedeće akademske godine postao četverogodišnji.
Kako je rekao predsjednik Stručnoga vijeća Hrvatskih studija
Tihomil Maštrović, do sada je na tim studijima diplomiralo 600
studenata, 12 ih je steklo stupanj magistra znanosti a obranjen je i
jedan doktorat.
Sada na Hrvatskim studijima ima 2200 studenata i 200 nastavnika,
koji, istaknuo je Maštrović, zajedničkim naporom žele ostvariti
projekt tih studija kao alternativne i elitne društveno-
humanističke visokoškolske ustanove.
(Hina) ip mc