FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU IZVESTIJA 14. 10. 2002. SAD I RAT S IRAKOM

IQ-US-RU-KRIZA-Ratovi RU IZVESTIJA 14. 10. 2002. SAD i rat s Irakom RUSIJAIZVESTIJA14. X. 2002."SAD spreman za rat moralno, ali ne i fizički"To mišljenje u rubrici 'Mišljenje stručnjaka' iznosi Gordon Han. "Dok se vojske gomilaju, a većina američkih građana podupire svojega predsjednika, s prvim američkim gubicima odnos društva prema ratu može se promijeniti.Već sada je narod umoran od neprekidnih izjava našega vodstva kako ima smisla bombardiranje Iraka. Ali ta upornost meni sliči na pokušaj izazivanja iračkog unutrašnjeg puča. A to se nije dogodilo. Akcija će svakako trajati nekoliko mjeseci. Nažalost, s obje strane će biti žrtava na tisuće. A čim se rat otegne, u Americi će dignuti glavu izolacionisti.U zemljama Perzijskoga zaljeva mnogi žele nazočiti nestanku Saddamova režima, ali nitko se u regiji ne želi naći u ulozi Kuvajta 1990. godine. A takva prijetnja realno postoji. Usto sve te zemlje strahuju i od vlastitih radikala, poput Saudijske Arabije, Jordana i drugih zemlja s nestabilnim vladama. To bi ujedno podignulo i protuamerička raspoloženja u širim slojevima.
RUSIJA IZVESTIJA 14. X. 2002. "SAD spreman za rat moralno, ali ne i fizički" To mišljenje u rubrici 'Mišljenje stručnjaka' iznosi Gordon Han. "Dok se vojske gomilaju, a većina američkih građana podupire svojega predsjednika, s prvim američkim gubicima odnos društva prema ratu može se promijeniti. Već sada je narod umoran od neprekidnih izjava našega vodstva kako ima smisla bombardiranje Iraka. Ali ta upornost meni sliči na pokušaj izazivanja iračkog unutrašnjeg puča. A to se nije dogodilo. Akcija će svakako trajati nekoliko mjeseci. Nažalost, s obje strane će biti žrtava na tisuće. A čim se rat otegne, u Americi će dignuti glavu izolacionisti. U zemljama Perzijskoga zaljeva mnogi žele nazočiti nestanku Saddamova režima, ali nitko se u regiji ne želi naći u ulozi Kuvajta 1990. godine. A takva prijetnja realno postoji. Usto sve te zemlje strahuju i od vlastitih radikala, poput Saudijske Arabije, Jordana i drugih zemlja s nestabilnim vladama. To bi ujedno podignulo i protuamerička raspoloženja u širim slojevima. Američki znanstveni krugovi u razvoju događaja vide ili 'kraj povijesti' ili 'sudar civilizacija'. Ako režim Saddama Huseina padne, a pojavi se na njegovu mjestu demokratska vlada, slavit će prvi. Ako iračko-američki rat preraste u veliki rat između SAD i muslimanskih država koje čine 'islamski svijet', u pravu će biti drugi. Bushov plan o svrgavanju Saddama ima i mnoge protivnike. Oni pitaju: 'Kakvog ima smisla napadati Irak? Bagdada nema ni nuklearnih bojnih punjenja, ni raketa koje dosežu SAD. Nije dokazana ni veza s Al Qaidom. Pa zašto se bojimo? Amerika se prosto hoće osloboditi političkoga protivnika, koji se otvoreno suprotstavlja, dajući 'loš primjer' zemljama u regiji. Ja se suprotstavljam tome: po podacima američke vlade, u koje nemam razloga sumnjati, Saddam raspolaže oružjem za masovno uništavanje i može ga primijeniti protiv naše zemlje. Realna je opasnost da biološko i kemijsko oružje ili 'prljave bombe' dospiju u SAD krijumčarskim putem. Na primjer, preko slabo nadziranih morskih luka. To može učiniti i netko izvan Al Qaide, a naručitelj će biti Saddam, jer su njegove veze s teroristima dobro poznate. Ne govorim o balističkim raketama. Čak i rakete srednjeg dometa koje, vjerojatno, Irak nastavlja graditi i razrađivati, predstavljaju ozbiljnu opasnost za mir u regiji. Iako do SAD-a ne mogu doletjeti. Ako se taknemo uloge Rusije, ona je danas doista zainteresirana za strateško partnerstvo s Amerikom, jednako kao i za razvoj vlastite demokracije. Zato bi mogla razmisliti o tome kako pomoći demokratskim pokretima u zemljama s totalitarnim režimima. I posve bi mogla otkazati potporu takvim režimima, piše Gordon Han.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙