AU 13. X. APA RUPEL: SLOVENCI BI JOŠ MALO BOSNE?

AUSTRIJA APA 13. X. 2002. Slovenija želi igrati značajniju na Balkanu "Jedanaest godina nakon stjecanja nezavisnosti u odnosu na Jugoslaviju, Slovenija želi ponovno igrati značajniju ulogu na Balkanu. 'Zbog ranije zajedničke sudbine još se uvijek osjećamo povezanima s jugoistočnom Europom', izjavio je ovog tjedna u Ljubljani pred novinarima slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel: 'Napola smo sastavni dio te regije a napola promatrači'. Zato se Ljubljana smatra i odgovornom za njezinu stabilnost, istaknuo je Rupel. U tom kontekstu valja napomenuti da porast trgovinske razmjene s nekadašnjim jugoslavenskim republikama pomaže Sloveniji da ublaži posljedice loše gospodarske pozicije u EU. Iako se Slovenija u osnovi smatra srednjoeuropskom zemljom, želi nakon pristupa EU i NATO-u odlučujuće sudjelovati u kreiranju politike te dvije organizacije prema jugoistočnoj Europi i preuzeti 'aktivnu ulogu', naglasio je Rupel. Jugoistočna je Europa 'još uvijek nestabilna i problematična regija', kazao je on. Očekuje se da će samo Hrvatska 'uskoro' slijediti Sloveniju na putu u EU i ući već u skupinu zemalja-kandidata za sljedeći krug proširenja, napominje on. 'Problematičnom djecom' Rupel pak smatra Makedoniju, Kosovo i ponajprije Bosnu i Hercegovinu, čiji bi se 'jako krhki sustav' 'urušio' bez nazočnosti međunarodne zajednice. Zato Slovenija u slučaju povlačenja drugih država iz Bosne mora 'odigrati značajniju ulogu' i pojačati svoj kontingent, najavio je Rupel. Trenutno je u okviru SFOR-a (u Bosni i Hercegovini) i KFOR-a (na Kosovu) angažirano ukupno 210 vojnika. Po Rupelovoj ocjeni, politička je situacija u Bosni i Hercegovini 'ozbiljna' nakon najnovijih izbornih uspjeha nacionalističkih stranaka. 'Uznemiruje' okolnost da se političari na Balkanu 'još uvijek natječu oko toga tko je od njih veći nacionalist', konstatira on. Umjesto da predstavljaju programe i koncepte, stranke se definiraju samo na etničkoj osnovi, napominje Rupel. Ljubljanski sociolog Niko Toš izvijestio je da Slovenci u novije vrijeme ponovno intenziviraju svoje raznovrsne i bliske veze u regiji - na gospodarskoj, međuljudskoj i kulturnoj razini. Za vrijeme raspada Jugoslavije ti su kontakti izgubljeni. Naime, politika tadašnjeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića i ratovi u regiji djelovali su Slovencima 'potpuno strano' te su se svjesno orijentirali prema Zapadu. Za trajnu stabilizaciju jugoistočne Europe zainteresirana je u prvom red slovenska privreda - napokon, Slovčenija je najveći ulagač u Bosni i Hercegovini i drugi po redu u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Dok je uvoz iz tih zemalja bio praktično zanemariv, udio slovenskog izvoza u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 2001. g. već 4,3 posto (397 milijuna dolara), a u Makedoniju 1,4 posto (131 milijun dolara). Hrvatska je pak već godinama s udjelom od 8,6 posto slovenskog izvoza (799 milijuna dolara) četvrti po veličini trgovinski partner Slovenije. Dok je u prvom polugodištu 2002. g. slovenski izvoz u članice EU stagnirao, onaj u bivše jugoslavenske republike porastao je za 12 posto, izvijestila je potpredsjednica Slovenske gospodarske komore Marta Kos. Samo će zahvaljujući tome Slovenija ove godine ponovno moći ostvariti stopu gospodarskog rasta od tri posto. Doduše, kada je o trgovini s jugoistočnom Europom riječ, slovenska poduzeća moraju se pomiriti s pogoršanjem u određenim područjima nakon pristupa Slovenije EU, planiranog za 2004. g. Naime, Bruxelles nije dopustio prijelazne rokove za prve sporazume o slobodnoj trgovini, koje je Slovenija nedavno sklopila s Bosnom, Hrvatskom, Makedonijom i Jugoslavijom. Članice EU ne smiju pak sklapati bilateralne sporazume o trgovini zbog carinske unije EU. Doduše, negativne posljedice koje iz toga proizlaze vjerojatno neće biti značajne budući da gotovo tri četvrtine slovenske trgovine otpada na EU i zemlje-kandidate za pristup europskoj zajednici", napominje novinar na kraju priloga.