FRANCUSKA-LE MONDE OD 19.9.02. PETNAESTORICA I 'BALKANSKE' ZEMLJE

FRANCUSKA LE MONDE 19.IX.2002. Petnaestorica s oprezom utvrđuju činjenicu o postupnoj stabilizaciji na Balkanu "Europska unija drži da s Balkanom nipošto ne smije žuriti. Ne dovodi u pitanje obveze preuzete 2000: pet zemalja tog područja (Bosna, Savezna Republika Jugoslavija - Srbija i Crna Gora - Hrvatska, Albanija i Makedonija) jesu 'možebitni kandidati' EU-a i ponuđena im je 'jasna perspektiva prijama'. No nije utvrđen nikakav rok, a teškoće na koje nailaze te zemlje potiču petnaestoricu na oprez. Takav se pristup obrazlaže i posljedicama velikog proširenja u 2004., kada bi Unija trebala imati deset članova više, tj. dvadeset pet. Što mogu očekivati balkanske zemlje? Neke (Hrvatska, Srbija) misle da će se moći pohvaliti pozitivnim rezultatima, poput onih koje danas ostvaruju Bugarska i Rumunjska koje nisu prošle u prvom valu proširenja, a očekuju da će biti dio sljedećeg. Kada je riječ o Hrvatskoj, takav zahtjev nije nužno neopravdan, no hoće li biti moguće izdvojiti jednu zemlju s tog područja, a druge vratiti u nesiguran 'treći val' u kojemu bi mogla biti Turska? To je jako upitno. U Bruxellesu postoje barem dva pristupa u istraživanju budućih odnošaja između Europske unije i Balkana. Za jedne će proširenje u 2004. jako ubrzati proces stabilizacije i pridruživanja. Ulaskom desetorice (Poljska, Mađarska, Republika Češka, Estonija, Letonija, Litva, Slovenija, Slovačka, Cipar i Malta) u EU, balkanske će zemlje udvostručiti napore kako bi uklonile svoje nedostatke: slaba pravna država i demokratske ustanove, korupcija, prijetnja opetovane pojave nacionalizama, siromaštvo. Za druge, EU će nužno osjetiti posljedice 2004. Europske vlade neće tako brzo dobiti potreban apetit za pokretanje novog procesa proširenja. 'Treba pronaći ravnotežu između nade koju im želimo dati i potrebe da s vremenom svladaju proces stabilizacije koji je težak', kažu u Povjerenstvu. Taj proces ima bilateralni dio (odnošaji između pojedine zemlje i EU-a), ali i regionalnu dimenziju. Balkanske zemlje moraju pronaći način za pravu regionalnu suradnju, refleks koji nije lak na području koje je iskusilo toliku mržnju i pokolje. Hrvatsku brine upornost EU-a u tom pitanju, i sumnja da ju ova želi 'ugurati u novu Jugoslaviju'. Hrvatska bi službeni zahtjev za prijam trebala predati početkom sljedeće godine. Stvar otežavaju povlaštene veze nekih zemalja s državama članicama EU-a. Općepoznato je da Italija jako podupire Albaniju, da je Njemačka bliska Hrvatskoj, a da je Francuska povijesna saveznica Srbije. Povjerenstvo pak upozorava na pogibelji koje sa sobom može donijeti približavanje sa zemljama koje bi zapravo u ovom času mogle u Uniju donijeti neke svoje endemske bolesti: organizirani kriminal, krijumčarenje ljudi, cigareta, oružja, itd. No u Bruxellesu primjećuju da pet zemalja ima demokratske ustanove i da povratak pravne države osjetno napreduje. Smanjenje vojne nazočnosti NATO-a u Bosni i na Kosovu, izborna smjena u Makedoniji, stanovita normalizacija između Srbije i Crne Gore, povratak dijela izbjeglica jesu opipljivi znaci poboljšanja stanja. Europska unija koja je najveći financijaš gospodarske obnove na Balkanu (petnaestorica i Povjerenstvo dali su u 2001. za Balkan 52 posto financijske pomoći, 30 posto za međunarodne ustanove i 18 posto za ostale zemlje, među kojima je i SAD), pokazala je spremnost da nastavi pružati financijsku pomoć, kako bi postigla političku stabilizaciju regije", piše Laurent Zecchini.