FR-RU-kriza-Sekte/kultovi-Vjerske zajednice franc-afp od 10.10.02. pravoslavci i protestanti FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP10.X.2002.Ruski ekumenizam: napreduje s protestantima, stoji s Rimom"Četrdeset godina nakon Vatikanskog
drugog koncila koji je pokrenuo dijalog između različitih kršćanskih crkava, ruski pravoslavci bilježe stanoviti napredak s protestantima, ali su njihovi odnošaji s katolicima jako hladni.Dotični o ekumenizmu imaju jako različito mišljenje, što ne priječi stanovitu suradnju.Dok je Rim, u revolucionarnom zanosu Koncila, priznao da je spasenje moguće i za nekatolike, odričući se monopola na istinu, pravoslavci su u ekumenizmu vidjeli način da se kršćani vrate izvornim vrijednostima iz razdoblja prije raskola - koje su, misle, sačuvali - i da se pokrenu zajedničke humanitarne akcije.Kada je riječ o Katoličkoj crkvi, drugi čovjek Moskovske patrijaršije za vanjska pitanja, otac Vsevolod Čaplin misli da se njezina inačica ekumenizma ograničava na 'želju da svi idu prema Rimu'.Pravoslavci također daju prednost pojmu 'međukršćanski dijalog', umjesto 'ekumenizam', koji navodno krije u sebi težnju papinstva za
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
10.X.2002.
Ruski ekumenizam: napreduje s protestantima, stoji s Rimom
"Četrdeset godina nakon Vatikanskog drugog koncila koji je
pokrenuo dijalog između različitih kršćanskih crkava, ruski
pravoslavci bilježe stanoviti napredak s protestantima, ali su
njihovi odnošaji s katolicima jako hladni.
Dotični o ekumenizmu imaju jako različito mišljenje, što ne priječi
stanovitu suradnju.
Dok je Rim, u revolucionarnom zanosu Koncila, priznao da je
spasenje moguće i za nekatolike, odričući se monopola na istinu,
pravoslavci su u ekumenizmu vidjeli način da se kršćani vrate
izvornim vrijednostima iz razdoblja prije raskola - koje su, misle,
sačuvali - i da se pokrenu zajedničke humanitarne akcije.
Kada je riječ o Katoličkoj crkvi, drugi čovjek Moskovske
patrijaršije za vanjska pitanja, otac Vsevolod Čaplin misli da se
njezina inačica ekumenizma ograničava na 'želju da svi idu prema
Rimu'.
Pravoslavci također daju prednost pojmu 'međukršćanski dijalog',
umjesto 'ekumenizam', koji navodno krije u sebi težnju papinstva za
prevlašću.
Za mnoge je protestante poglavito riječ o jedinstvenom djelovanju
radi socijalnog napretka, promidžbe žene i sloboda.
Dijalog između Vatikana i Moskve koji je počeo nakon Sabora nije
odolio padu Sovjetskog Saveza. Stjecanjem neovisnosti, iz ilegale
su izašli ukrajinski 'unijati' koji su brzo zauzeli svoje crkve
koje su im pravoslavci oduzeli 1946. Potonji su to teško
prihvatili.
O zahladnjenju između 'razdvojene braće' govori to što su Rim i
pravoslavci povukli odobrenje koje su dali vjernicima da, ako je
potrebno, podjeljuju sv. pričest u crkvi druge vjere.
Već deset godina, odnošaji između Moskovske patrijaršije i Rima
stalno se pogoršavaju.
Susret između patrijarha i Pape na neutralnom terenu, u Austriji,
otkazan je (opet zbog ukrajinskog pitanja), a planirani posjet
Ivana Pavla II. Rusiji grubo je odbijen.
Nesporazum je doživio vrhunac kada su u Rusiji osnovane četiri
katoličke biskupije, početkom 2002. Zaredale su optužbe
pravoslavaca za 'prozelitizam' Vatikana i mala ruska katolička
zajednica (manje od jedan posto puka) bila je svjedok protjerivanja
biskupa i četvorice svećenika - svi su bili strani državljani - iz
zemlje.
Međuvjerski konzultativni kršćanski odbor više se nije sastao
nakon osnutka biskupija, otkriva velečasni Igor Kovalevski, glavni
tajnik zbora katoličkih biskupa.
Ipak, ostaje 'optimist', dodajući da 'nema drugog izbora'.
Međutim, došlo je do stanovitog popuštanja napetosti između
pravoslavaca i Ekumenskog vijeća crkava koje predvode
protestanti.
Pravoslavci su se godinama neugodno osjećali u Vijeću, gdje su
morali nazočiti ekumenskim obredima koje su predvodile žene, pa i
sa zazivanjem duhova koje su uvele neke crkve Trećeg svijeta.
No reforme koje je u rujnu uvelo Vijeće dobro su prihvaćene u
Moskvi.
'To su pozitivne promjene', rekao je za AFP otac Čaplin.
Odluke Vijeća donosit će se ubuduće konsenzusom, što znači da će
pravoslavci imati pravo veta. Molitva više neće biti zajednička,
međuvjerska, već usporedna, jer crkve tako bolje čuvaju svoj
identitet", piše Michel Viatteau.