FRANCUSKA SE NE KANI PRIDRŽAVATI EUROPSKOG PAKTA O STABILNOSTI

Piše suradnik Hine iz Pariza Frane Cetinić PARIZ, 13. listopada (Hina) - Odbijanjem promjene odredaba Pakta o stabilnosti, koji obvezuje na smanjenje strukturalnog manjka u okviru europske monetarne unije, Francuska je postala crna ovca u Europskoj uniji, spremna i pod cijenu izolacije zategnuti odnose s Europskom komisijom. #L# Između obveza koje proistječu iz Pakta o stabilnosti i projekta državnog proračuna za 2003., koji se temelji na izbornim obećanjima predsjednika Francoisa Chiraca, Francuska se, na sastanku Ecolina (ministra privrede i financija Petnaestorice) u Luxembourgu, odlučila za potonje. Francuska ima "druge prioritete", rekao je Francis Mer, francuski ministar privrede i financija, te za primjer istaknuo "povećanje vojnih izdataka od 6,1 posto u slijedećoj godini", jer "našoj je Europi potrebna autonomija i vjerodostojnija obrana od ove sadašnje". Opravdavajući svoju odluku, koja Francusku stavlja u zaseban položaj u odnosu na njene euro-partnere, Mer je rekao da se nalazimo "u Europi u kojoj proračunska politika, kao i politika općenito, ostaju i dalje pod kontrolom države" te da u "našoj obitelji ima velikih i malih, debelih i mršavih" koji "ne trče svi podjednako brzo, ali je svima cilj ostati u obitelji". Neki su francuski partneri nazvali ovakav stav "provokacijom", a domaći mediji usporedili ga čak s ponašanjem Velike Britanije u vrijeme "željezne Maggie": "I want my money back!" ("Hoću svoje pare nazad!"). Za razliku od Londona iz osamdesetih godina, Parizu je danas potrebno razumijevanje i solidarnost euro-partnera glede mnogih pitanja, poglavito oko proširenja Europske unije, reforme Zajedničke poljoprivredne politike, reforme europskih institucija, smanjenja PDV u hotelijerstvu, određenja ribolovnih kvota. Pariz bi, ipak, u ovoj borbi protiv briselskog "monetarnog pravovjerja" mogao naći saveznike u Njemačkoj, Italiji i Portugalu, jer od dvanaest članica euroskupine, samo su Finska, Luxembourg, Irska, Grčka i Nizozemska "uzorni đaci", Austrija, Belgija i Španjolska imaju prolazne ocjene, dok se u "magarećoj kupi", uz Francusku, nalaze još i tri spomenute zemlje, od kojih sama Njemačka predstavlja trećinu ukupnog BDP svih dvanaest zemalja članica euroskupine. Svjestan da će uravnoteženje javnih izdataka u godini 2004. malo tko moći poštovati, Bruxelles je 24. rujna odložio taj rok do 2006. a dotle, proračunski manjak nijedne članice EU ne bi smio prekoračiti tri posto BDP. U zoni visokoga rizika su Njemačka (-3), Portugal (-2,8), Francuska (-2,6) i, u manjoj mjeri, Italija (- 1,3). Za to vrijeme, Bruxelles zahtijeva da se manjka državnog proračuna, takozvani "strukturalni manjak", onaj koji ne ovisi o međunarodnoj konjunkturi već o načinu vođenja ekonomske i monetarne politike - smanjuje po stopi od 0,5 posto godišnje. Francuska je u Luxembourgu odbacila i tu obvezu te najavila da će je početi provoditi iduće godine. Bez značajnijeg gospodarskog rasta, međutim, ni ovaj cilj Pakta o stabilnosti neće biti moguće ostvariti kako je planirano 2006., što bi moglo dovesti u pitanje mnoge planove, uključujući i onaj o proširenju Unije. Iako francuska Vlada barata s procjenom gospodarskog rasta od 2,5 posto za iduću godinu, mnogi stručnjaci, pa i sam ministar Mer, naglašavaju kako očekivani porast BDP od jedan posto za ovu godinu dovodi u pitanje tako optimistične prognoze. Sve pokazuje kako je temeljni problem nedovoljan privredni rast europskih gospodarstava, što je uz uravnoteženje državnog proračuna druga bitna odrednica Pakta o stabilnosti. Ako se nastavi putem kojim je Pariz krenuo, a koji je ipak otvorila sama Komisija svojom odlukom o odgađanju roka za ozdravljenje javnih financija, Europljani bi se mogli naći u situaciji da umjesto jednog moraju rješavati dva krupna problema: nedovoljan gospodarski rast i narasli javni manjak. (Hina) fc sl