AU 20. IX. APA: ČETIRI NOVE ČLANICE PLAĆAT ĆE NETO-DOPRINOS EU?!

AUSTRIJA APA 20. IX. 2002. Povjerenstvo EU: četiri kandidata za pristup plaćat će neto- doprinos EU "Četiri od ukupno 10 kandidata za pristup EU moglo bi od prve godine članstva 2004. plaćati neto-doprinos u blagajnu EU. Po radnom dokumentu Povjerenstva EU, predstavljenom prošlog tjedna, Malta, Slovenija, Češka i Cipar morale bi više izdvajati u proračun EU no što će iz njega dobivati, izvijestila je u četvrtak informativna služba EurActiv. Ta je najava suprotna deklariranoj političkoj volji Povjerenstva i zemalja-kandidata. Prije samo nekoliko dana predsjednik Povjerenstva EU Romano Prodi izjavio je sljedeće: 'Nijedna nova članica ne može plaćati neto- doprinos u blagajnu EU. To je naše nedvosmisleno stajalište'. Zemlje-kandidati za pristup očekuju da zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji dobiti povelike svote iz blagajne u Bruxellesu kako bi nakon nekoliko desetljeća komunizma što prije nadoknadile zaostatak u razvoju u odnosu na onaj u sadašnjim članicama. Povjerenik EU za proširenje Guenter Verheugen izrazio je razumijevanje za takav stav: 'Politički je i psihološki neprihvatljivo tražiti od najsiromašnijih članica EU isplatu neto- doprinosa'. Proračuni navedeni u spomenutom radnom dokumentu počivaju na srednjeročnom planu financiranja EU u vremenskom razdoblju od 2004. do 2006. g. ('Agenda 2000') za potrebe pregovora o pristupu. U tom je planu predviđeno samo 8,8 milijardi eura neto za prve tri godine članstva budućih članica Estonije, Letonije, Litve, Malte, Poljske, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Češke i Cipra. Navedeni plan predviđa izdvajanje ukupno 6,1 milijardi eura za spomenutih deset država u 2004. g., osam milijardi eura u 2005. g. i 10,1 milijardu eura u 2006. godini. Istodobno se od navedenih država očekuju financijski doprinosi blagajni EU u visini pet milijardi eura u 2004. g., 5,1 milijarda eura u 2005. g. i 5,3 milijarde eura u 2006. g. Time je precizno ispunjen okvir od 8,8 milijardi iz Agende 2000. Po proračunima iz radnog dokumenta, taj plan podrazumijeva da bi Malta (s 25 milijuna eura), Slovenija (sa 129 milijuna eura), Češka (sa 185 milijuna eura) i Cipar (sa 67 milijuna eura) od samog pristupa uplaćivale neto-doprinos u blagajnu EU. Osjetno bi se pogoršala i financijska pozicija Mađarske: ta će zemlja 2003. dobiti 204 milijuna eura pomoći za pristup a u prvoj godini članstva - 2004. - isplaćeni iznos bit će dramatično smanjen na deset posto te vrijednosti, odnosno na 25 milijuna eura. U slučaju Slovačke iznos od 104 milijuna eura, predviđen za 2003. g., bit će 2004. smanjen na 103 milijuna eura. Od pristupa će profitirati u prvom redu baltičke države: po navedenim proračunima Estonija će 2003. g. iz blagajni EU dobiti pomoć od 58 milijuna a 2004. od 100 milijuna eura; Litva će dobiti više nego dvostruko veću vrijednosti - 110 milijuna eura 2003. i 149 milijuna eura 2004. g.; Poljska će zabilježiti tek umjereno povećanje pomoći s 846 milijuna eura 2003. na 870 milijuna eura 2004. g. Ukupni priljev iz novih članica u blagajnu EU iznosit će 2004. g. 5,05 milijardi eura dok se troškovi procjenjuju na svotu od 6,14 milijardi eur. Po toj će računici proširenje u prvoj godini opteretiti proračun EU sa samo 1,09 milijardi eura. Po spomenutom radnom dokumentu Malta, Slovenija, Češka i Cipar plaćat će neto-doprinos u blagajnu EU i 2005. g. Sljedeće - 2006. - godine Češka će pak zahvaljujući osjetno višim prilozima iz strukturnog i poljoprivrednog fonda EU prvi puta dobivati neto- prihode iz europske blagajne dok će ostale tri države i dalje više plaćati u blagajnu EU no što će iz nje dobivati. No, budući da je takva praksa politički krajnje nepoželjna, Verheugen po navodima EurActiva razmišlja o mogućnosti isplate kompenzacije navedenim državama radi izbjegavanja negativnih efekata. Za njih je otegotna okolnost što bi povećani deficit zbog neto-uplata u bruxellesku blagajnu vjerojatno umanjio njihove izglede za sudjelovanje u euru. Povjerenstvo EU namjerava 9. listopada objaviti najnovija izvješća o napredovanju pojedinih država-kandidata i prve preporuke koja je od ukupno 10 zemalja-kandidata zrela za pristup EU. U Bruxellesu su se proteklih dana pojavile spekulacije da se Cipar zbog nerješenog političkog sukoba oko podjele tog otoka možda neće naći među prvim kandidatima za proširenje. Šefovi država i vlada članica EU donijet će konačnu odluku o izboru novih članica krajem listopada na izvanrednom sastanku na vrhu u Bruxellesu", napominje novinar na kraju priloga.