ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Kapitalno djelo hrvatske leksikografije - Opći religijski leksikon (ORL) - koji je rađen gotovo jedno desetljeće, i te kako će pridonijeti boljem poznavanju religija i religijskih stvarnosti, izjavio je u
razgovoru za Hinu u povodu izlaska Leksikona glavni urednik i ugledni profesor biblijske teologije Adalbert Rebić.
ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Kapitalno djelo hrvatske leksikografije
- Opći religijski leksikon (ORL) - koji je rađen gotovo jedno
desetljeće, i te kako će pridonijeti boljem poznavanju religija i
religijskih stvarnosti, izjavio je u razgovoru za Hinu u povodu
izlaska Leksikona glavni urednik i ugledni profesor biblijske
teologije Adalbert Rebić. #L#
Tumačeći naziv izdanja, Rebić je rekao da je Leksikon nastao u
nakladničkoj kući Leksikografskom zavodu "Miroslava Krleže", čime
se, dodao je, to izdanje označuje kao specifično, koje ide u red
stručnih leksikona što ih izdaje Leksikografski zavod, kao što su
Medicinski leksikon, Hrvatski opći leksikon (HOL) i neki drugi.
"Na našem knjižnom tržištu već se nalazi Religijski leksikon",
podsjetio je Rebić, pa se tim dodatkom "opći" htjela naglasiti
upravo posebnost toga izdanja. Opći - upućuje na to da religijski
leksikon obrađuje sve ono što je u vezi s religijom, s religijama, a
osobito s religijskim stvarnostima na hrvatskom području.
Rad na Leksikonu bio je podijeljen u dvije faze - od 1992. do 1996. i
od 1996. do 2001. U prvoj fazi Uredništvo Leksikona izradilo je
abecedarij i prikupljalo vanjske suradnike i njihove doprinose.
Traženi su suradnici koji su trebali napisati natuknice, pa se
svaki od 13 urednika u svojoj struci brinuo kako će obraditi te
natuknice. U jesen 1996. Leksikografski zavod je organizirao
stručno kućno uredništvo; svaki je urednik stručno obradio
pojedine religije, primjerice katolicizam, pravoslavlje,
židovstvo, istočne religije i td. Sve natuknice su trebale biti
leksikografski uravnotežene, u skladu s cjelinom i njezinim
dijelovima. Tijekom rada abecedarij se od 3000 proširio na 11.000
natuknica. Uredništvo Leksikona u Leksikografskom zavodu
"Miroslava Krleže" dalo je sadašnji oblik građe od A do Ž, rekao je
Rebić.
Na upit može li usporediti ORL sa sličnima u svijetu, glavni urednik
je rekao kako postoje različiti religijski leksikoni i religijske
enciklopedije. "Takvi su leksikoni vrlo ograničeni, obrađuju samo
najvažnije natuknice; najveći od takvih leksikona jedva da prelaze
1500 do 2000 natuknica. Naš je ORL inkulturiran u hrvatsku
religijsku i kulturnu stvarnost pa se stoga vodilo računa o
religijskoj pojavnosti u našem narodu i narodima koji žive na
prostorima Hrvatske, BiH ... Takvih je leksikona vrlo malo i oni
nisu opširnije razrađeni. U tom pogledu ORL je jedinstven", izjavio
je.
Po Rebićevim riječima velika je pozornost poklonjena katolicizmu u
Hrvatskoj, u Leksikonu su prikazane biskupije i nadbiskupije,
redovničke zajednice, vjerski časopisi i druge vjerske stvarnosti,
pa i značajnije osobe i njihova djela, značajnija za povijest Crkve
među Hrvatima.
"Uključeni su i najpoznatiji crkveni pisci koji su u svojim djelima
obrađivali religijske, posebno kršćanske teme. Obrađene su i
biskupije koje su s vremenom nestale ili su uključene u današnje
biskupije te poznati biskupi", dodao je.
Na upit zašto je uvršten Ivo Andrić a nije Ranko Marinković, pisac
"Glorije", rekao je kako je sigurno trebalo uvrstiti još neke
pisce, ali je za to nedostajalo snage i vremena. Bit će prilike za
takve pisce u drugom izdanju, izjavio je.
"U Leksikonu su obrađeni i veliki teolozi iz susjednih zemalja,
osnivači velikih religija, zatim svjetski pisci koji su svojim
djelom bitno pridonijeli razumijevanju religiji. Od suvremenih
hrvatskih teoloških pisaca uvrstili smo one koji su svojim djelima
opisivali religijski fenomen i razrađivali pojedine oblike svoje
crkve ili religije općenito", rekao je.
"Budući da je predviđeno drugo izdanje, bit će nam velika pomoć da
nam čitatelji daju primjedbe", poručio je glavni urednik.
Držim da je u Leksikonu obrađeno sve što je potrebno znati o
religijama, posebno o katolicizmu, o pravoslavlju, islamu i
židovstvu na našim prostorima, od pojma Boga do biskupske kape, ili
od Boga do tamjana, izjavio je Adalbert Rebić.
(Hina) ta mc