RU IZVESTIJA 10. 10. ŠIRI SE OSOVINA ZLA

RUSIJA IZVESTIJA 10. 10. 2002. Širi se 'osovina zla' Američka se vlada uplašila sirijskog nuklearnog programa, piše Aleksandar Šumilin. "U četvrtak je zamjenik državnog tajnika SAD-a John Bolton zbunio članove senatskog odbora za međunarodne poslove: u svojemu nastupu on je prvi put uvrstio Siriju u 'potencijalno opasne izvore širenja oružja za masovno uništavanje u regiji'. Pri tom je Bolton ponovno kritizirao suradnju bliskoistočnih država s Rusijom na nuklearnom polju. Razlozi za zabrinutost sirijskim nuklearnim programom Bolton nije ipak htio objasniti. 'Mi smo i dalje zabrinuti činjenicom da se raketno-nuklearni programi Sirije i Irana nastavljaju uz tehnološku i stručnu suradnju s Rusijom', rekao zamjenik državnoga tajnika. Njegove riječi, međutim, izazvale su zabrinutost u zakonodavaca i u novinara. On je odbio razgovarati s novinarima, čime je još više uznemirio slušateljstvo. Razloga za te nedoumice bilo je i dosad dovoljno. U svojemu prethodnom izvješću o širenju oružja za masovno uništavanje u svijetu, kada je Bolton nastupio pred senatorima u svibnju, uopće nije spominjao Siriju. Osim toga, do danas se temeljnim dokumentom o tom pitanju smatra referat CIA-e od 30. siječnja 2002, u kojemu je sirijski nuklearni program označen kao 'istraživački i usmjeren u mirotvorne svrhe'. U izvješću se isticalo da je Sirija potpisala Ugovor o zabrani širenja nuklearnog oružja i da bez problema otvara svoje objekte kontrolorima MAGATE-a. Zašto se onda ocjena sirijskih nuklearnih programa promijenila u Državnom tajništvu? Ako je problem u savezničkim odnosima između Damaska i Teherana, onda oni nisu od jučer, nego se razvijaju desetljećima. Realni je razlog, vjerojatno, u nečemu drugom. I vezan je za situaciju oko Iraka, točnije, kao prvo, za naredne konzultacije u Vijeću sigurnosti UN-a oko projekta nove rezolucije, odnosno, kao drugo, za senatsko glasovanje za analognu 'unutarameričku' rezoluciju. Kritizirajući Damask, Državno tajništvo je očito računalo ohladiti vatru u sirijskom vodstvo koje se aktivno zauzima protiv novih rezolucija o Iraku u Vijeću sigurnosti (Sirija je privremena članica u Vijeću sigurnosti UN-a). Usto, što se tiče odnosa snaga među senatorima koji se spremaju donijeti protuiračku rezoluciju, mora se računati i na jak protusirijski lobi (ili bolje proizraelski). Progledati mu kroz prste i jest jedna od zadaća zamjenika državnog tajnika Johna Boltona. Boltonove riječi, razumije se, donekle su i 'kamen' na adresu Rusije, čije stajalište glede protuiračke rezolucije u Vijeću sigurnosti još nije pretrpjelo bitnih izmjena. Međutim, teško da će taj američki korak donijeti pozitivne rezultate - nije isključeno da će novi ton samo zaoštriti način ruskih diplomata na predstojećim raspravama u Vijeću sigurnosti. Uostalom, ne smije se isključiti i da je Bolton dignuo prašinu bez nekakvoga razloga. Znao je to činiti i ranije: početkom ove godine u svojem nastupu pred Kongresom također se neočekivano obrušio na Kubu, okrivivši Fidela Castroa za razvijanje tajnoga plana stvaranja biološkog oružja. Ipak su poslije nekoliko mjeseci ugledni američki i drugi stručnjaci činjenično opovrgnuli te optužbe. Bolton je to odšutio, piše Aleksandar Šumilin.