ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Novi Plivin Istraživački institut najveće je ulaganje u znanost u Hrvatskoj i jedan je od najmodernijih u Europi, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić svečano otvarajući danas novu zgradu
Istraživačkog instituta, u koji je ta tvrtka uložila više od stotinu milijuna američkih dolara (oko 750 milijuna kuna).
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Novi Plivin Istraživački institut
najveće je ulaganje u znanost u Hrvatskoj i jedan je od
najmodernijih u Europi, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić svečano otvarajući danas novu zgradu Istraživačkog
instituta, u koji je ta tvrtka uložila više od stotinu milijuna
američkih dolara (oko 750 milijuna kuna). #L#
Hrvatska ne može, ne smije i neće biti izolirana zemlja - ni
politički niti ekonomski jer je u velikoj mjeri već integrirana u
europsko gospodarstvo, naglasio je Mesić. Dodao je da Hrvatska mora
povećati međunarodnu i domaću konkurentnost gospodarstva.
Samo snažnim porastom hrvatskoga izvoza iznad stopa rasta bruto
domaćega proizvoda (BDP) hrvatski vanjski dug, koji je već prešao
granicu od 13 milijardi američkih dolara, bio bi održiv na srednji
rok, ocijenio je.
Istaknuo je kako je porast hrvatskoga izvoza moguć samo povećanim
izdvajanjima za obrazovanje i znanost, a tako bi se povećao i
intelektualni kapital u hrvatskom gospodarstvu.
No, kako je podsjetio, Hrvatska izdvaja za visoko obrazovanje i
znanost samo 34 američka dolara po stanovniku, a od toga iznosa za
znanost samo polovicu, dok je europski prosjek 370 dolara, a
prosjek razvijenih država 600 dolara po stanovniku.
Predsjednik Mesić naglasio je da znanost i obrazovanje treba
shvatiti kao ulaganje u budućnost, a ne kao potrošnju u
neproduktivne svrhe, te da bi Hrvatska morala planirati da u
nekoliko idućih godina izdvajanja za znanost i obrazovanje dosegnu
razinu od barem stotinu dolara po stanovniku. Tako bi se povećala
učinkovitost hrvatske privrede.
S tim u vezi rekao je da su tri osnovne pretpostavke nove strategije
razvoja znanosti u Hrvatskoj. Osim već spomenute nužnosti
povećavanja izdvajanja za znanost, koja bi trebala dostići barem
stotinu dolara po stanovniku, predsjednik Mesić smatra da Hrvatska
mora udvostručiti kapitalne investicije u znanosti kako bi
dosegnula europski standard, odnosno kapitalne investicije
trebalo bi povećati sa sadašnjih 12 posto na 30 posto od ukupnih
ulaganja u znanost. Isto tako, dodao je, treba neophodno povećati
udio znanstvenika koji u gospodarstvu rade na primijenjenim
istraživanjima sa sadašnjih 25 na 50 posto.
Ako bi se te temeljne pretpostavke ostvarile, uspjeh koji je
postigla Pliva, smatra Mesić, više ne bi bio usamljeni primjer.
Predsjednik Uprave Plive Željko Čović rekao je da Pliva godišnje
ulaže u razvoj 50 milijuna dolara (375 milijuna kuna) bez
investicija. Najavio je kako ta tvrtka namjerava sljedeće godine
udvostručiti ulaganja.
Novi Plivin Istraživački institut, koji je otvoren gotovo pola
stoljeća nakon što je otvoren njezin prvi istraživački institut,
potvrda je i snažnoga vjerovanja te tvrtke u vlastiti ljudski
potencijal te odgovornoga odnosa prema okolišu, dodao je Čović.
Govoreći o budućim planovima te tvrtke član Plivine Uprave zadužen
za istraživanje i razvoj Radan Spaventi rekao je da Pliva namjera
postati vodećom svjetskom farmaceutskom tvrtkom u proizvodnji
antiinfektivnih i protuupalnih lijekova.
U sedam istraživačkih centara na tri kontinenta, od kojih je
zagrebački najveći, oko 650 Plivinih znanstvenika trenutačno
istražuje više od 100 generičkih molekula (od toga 60 u Zagrebu) i
radi na više od 10 novih kemijskih entiteta, rekao je Spaventi.
Dodao je da će "novi Istraživački institut biti prva zgrada buduće
Plivine generacije i zagrebačka adresa globalne mogućnosti te
hrvatske farmaceutske tvrtke".
(Hina) ip sp