PREDSJEDNIK MESIĆ OTVORIO NOVI PLIVIN ISTRAŽIVAČKI INSTITUT (ŠIRA)

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Novi Plivin Istraživački institut najveće je ulaganje u znanost u Hrvatskoj i jedan je od najmodernijih u Europi, rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić svečano otvarajući danas novu zgradu Istraživačkog instituta, u koji je ta tvrtka uložila više od stotinu milijuna američkih dolara (oko 750 milijuna kuna). #L# Hrvatska ne može, ne smije i neće biti izolirana zemlja - ni politički niti ekonomski jer je u velikoj mjeri već integrirana u europsko gospodarstvo, naglasio je Mesić. Dodao je da Hrvatska mora povećati međunarodnu i domaću konkurentnost gospodarstva. Samo snažnim porastom hrvatskoga izvoza iznad stopa rasta bruto domaćega proizvoda (BDP) hrvatski vanjski dug, koji je već prešao granicu od 13 milijardi američkih dolara, bio bi održiv na srednji rok, ocijenio je. Istaknuo je kako je porast hrvatskoga izvoza moguć samo povećanim izdvajanjima za obrazovanje i znanost, a tako bi se povećao i intelektualni kapital u hrvatskom gospodarstvu. No, kako je podsjetio, Hrvatska izdvaja za visoko obrazovanje i znanost samo 34 američka dolara po stanovniku, a od toga iznosa za znanost samo polovicu, dok je europski prosjek 370 dolara, a prosjek razvijenih država 600 dolara po stanovniku. Predsjednik Mesić naglasio je da znanost i obrazovanje treba shvatiti kao ulaganje u budućnost, a ne kao potrošnju u neproduktivne svrhe, te da bi Hrvatska morala planirati da u nekoliko idućih godina izdvajanja za znanost i obrazovanje dosegnu razinu od barem stotinu dolara po stanovniku. Tako bi se povećala učinkovitost hrvatske privrede. S tim u vezi rekao je da su tri osnovne pretpostavke nove strategije razvoja znanosti u Hrvatskoj. Osim već spomenute nužnosti povećavanja izdvajanja za znanost, koja bi trebala dostići barem stotinu dolara po stanovniku, predsjednik Mesić smatra da Hrvatska mora udvostručiti kapitalne investicije u znanosti kako bi dosegnula europski standard, odnosno kapitalne investicije trebalo bi povećati sa sadašnjih 12 posto na 30 posto od ukupnih ulaganja u znanost. Isto tako, dodao je, treba neophodno povećati udio znanstvenika koji u gospodarstvu rade na primijenjenim istraživanjima sa sadašnjih 25 na 50 posto. Ako bi se te temeljne pretpostavke ostvarile, uspjeh koji je postigla Pliva, smatra Mesić, više ne bi bio usamljeni primjer. Predsjednik Uprave Plive Željko Čović rekao je da Pliva godišnje ulaže u razvoj 50 milijuna dolara (375 milijuna kuna) bez investicija. Najavio je kako ta tvrtka namjerava sljedeće godine udvostručiti ulaganja. Novi Plivin Istraživački institut, koji je otvoren gotovo pola stoljeća nakon što je otvoren njezin prvi istraživački institut, potvrda je i snažnoga vjerovanja te tvrtke u vlastiti ljudski potencijal te odgovornoga odnosa prema okolišu, dodao je Čović. Govoreći o budućim planovima te tvrtke član Plivine Uprave zadužen za istraživanje i razvoj Radan Spaventi rekao je da Pliva namjera postati vodećom svjetskom farmaceutskom tvrtkom u proizvodnji antiinfektivnih i protuupalnih lijekova. U sedam istraživačkih centara na tri kontinenta, od kojih je zagrebački najveći, oko 650 Plivinih znanstvenika trenutačno istražuje više od 100 generičkih molekula (od toga 60 u Zagrebu) i radi na više od 10 novih kemijskih entiteta, rekao je Spaventi. Dodao je da će "novi Istraživački institut biti prva zgrada buduće Plivine generacije i zagrebačka adresa globalne mogućnosti te hrvatske farmaceutske tvrtke". (Hina) ip sp