ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Ukupni hrvatski inozemni dug - države, banaka, tvrtki i ostalih sektora - premašio je iznos od 13 milijardi američkih dolara, dostigavši krajem srpnja ukupni iznos od 13.283 milijuna dolara.
ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Ukupni hrvatski inozemni dug - države,
banaka, tvrtki i ostalih sektora - premašio je iznos od 13 milijardi
američkih dolara, dostigavši krajem srpnja ukupni iznos od 13.283
milijuna dolara.#L#
Do znatnijeg povećanja dugovanja došlo je u lipnju - za 840 milijuna
dolara, sa 12,3 milijarde USD na kraju svibnja na 13,19 milijardi
koncem lipnja, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska narodna
banka.
U usporedbi pak s prošlogodišnjim srpnjem ukupni je hrvatski dug
prema inozemstvu na kraju srpnja ove godine veći za 1,85 milijardi
dolara, u odnosu na konac 2000. za gotovo 2,3 milijarde USD.
Pojednostavljeno rečeno, iz najnovijih podataka proizlazi da je
svaki hrvatski građanin "dužan" inozemstvu gotovo tri tisuće
dolara, ili točnije 2.993 USD.
Dug države u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu sudjeluje sa 43,1
posto, te je krajem srpnja iznosio 5.723 milijuna američkih dolara.
Dug države u odnosu na svibanj povećan je za 391 milijun dolara, a
uglavnom je riječ o emitiranim državnim obveznicama. Na obveznice
inače otpada 72 posto (ili 4.124 milijuna USD) ukupnog inozemnog
duga države, dok su dugoročni krediti zastupljeni sa oko 28 posto
(1.597 milijuna USD).
Zadnjih se mjeseci bilježi i povećanje iznosa dugovanja ostalih
sektora (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije)
- od svibnja do srpnja za oko 260 milijuna dolara, a s ukupnim
iznosom vanjskog duga od 3.580 milijuna dolara na kraju srpnja
ostali sektor sudjeluje u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske sa 27
posto. Pritom se oko 87 posto tog iznosa odnosi na kredite (3.111
milijun USD), od čega su 96 posto dugoročni. Trgovačkih je kredita
ukupno za 306 milijuna USD.
Udio banaka u ukupnom inozemnom dugu je nešto malo veći od 19 posto,
a krajem srpnja je iznosio 2.537 milijuna dolara, što je za 213
milijuna dolara više nego u svibnju. Pritom se na valute i depozite
odnosi 1.268 milijuna USD, a isto toliko na kredite, uglavnom
dugoročne.
Sa 10 posto (1.331 milijun USD) u ukupnom su inozemnom dugu
zastupljena izravna ulaganja (koja prikazuju dužničke transakcije
između kreditora i dužnika koji su međusobno vlasnički povezani).
Inozaduženje HNB (111 milijuna dolara kredita MMF-a) čini pak 0,8
posto od ukupnog inozemnog duga.
Na kretanje iznosa dugovanja određeni utjecaj imaju i promjene
tečaja dolara prema euru, s obzirom na činjenicu da je oko 66 posto
ukupnog hrvatskog vanjskog duga u eurima, a stanje se duga iskazuje
u američkim dolarima.
(Hina) ds