ZAGREB, 24. rujna (Hina)- Profesor na katedri ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Rodin iznio je danas za Hinu pravno mišljenje o mogućnostima ustavnopravne zaštite u postupku propisanom člankom 3. Ustavnog zakona o
suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom.
ZAGREB, 24. rujna (Hina)- Profesor na katedri ustavnog prava na
zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Rodin iznio je danas za Hinu
pravno mišljenje o mogućnostima ustavnopravne zaštite u postupku
propisanom člankom 3. Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim
kaznenim sudom.#L#
1. Međunarodno pravo
U pisanom odgovoru Hini profesor Rodin navodi da pravnu osnovu
međunarodnopravne obaveze RH da surađuje s Međunarodnim kaznenim
sudom predstavlja Rezolucija Vijeća sigurnosti UN br. 827 (1993)
donesena temeljem Glave VII Povelje UN. Točka 4, navedene
Rezolucije glasi: "?sve države moraju u potpunosti surađivati s
Međunarodnim sudom i njegovim tijelima u skladu s ovom rezolucijom
i Statutom Međunarodnog suda, te shodno tome, sve države moraju
poduzimati sve mjere koje su prema nacionalnom pravu nužne da bi se
provele odredbe ove Rezolucije i Statuta, uključujući i obavezu
država da izvrše obavezu suradnje ili naloge koje Raspravno vijeće
donosi temeljem članka 29. Statuta."
Pravilo da se države ne mogu pozivati na pravna pravila nacionalnog
prava, ma i ustavnog ranga kako bi izbjegle ispunjenje pravne
obaveze međunarodnog prava, staro je i opće prihvaćeno pravno
pravilo međunarodnog prava koje utvrđuje i članak 27. Bečke
konvencije o pravu međunarodnih ugovora. Svoje međunarodne obaveze
države moraju ispunjavati u dobroj vjeri (bona fide). Pod pojmom
države razumiju se sve grane državne vlasti, zakonodavna, izvršna i
sudbena.
2. Ustavni zakon o suradnji
Provedba međunarodne obaveze suradnje s Međunarodnim kaznenim
sudom pravno je uređena Ustavnim zakonom o suradnji Republike
Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom. Navedenim ustavnim zakonom
uređuje se suradnja RH s navedenim sudom, te izvršavanje obveza
koje za RH proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti UN br. 827.
(1993). Prema članku 3. tog Ustavnog zakona zahtjev za suradnju ili
izvršenje pojedinih odluka Međunarodnoga kaznenog suda dostavlja
se Vladi RH. Nadalje, takvom zahtjevu, "?Republika Hrvatska
udovoljit će ako je zahtjev ili odluka utemeljena na odgovarajućim
odredbama Statuta i Pravila o postupku i dokazima Međunarodnoga
kaznenog suda i ako nije u suprotnosti s Ustavom Republike
Hrvatske." Zahtjev za suradnju i izvršenje odluke Međunarodnoga
kaznenog suda, koji udovoljava zahtjevima iz stavka 2. ovoga
članka, Vlada RH dostavlja nadležnom državnom tijelu radi
izvršenja. Članak 13. Ustavnog zakona određuje da o zahtjevu
Međunarodnoga kaznenog suda za uhićenje određene osobe, koja je
okrivljenik pred tim sudom, odlučuje naredbom istražni sudac
nadležnog županijskog suda.
3. Ustavnopravna zaštita
U RH ustavnopravna zaštita osigurana je putem: (a.) ustavne tužbe;
(b.) apstraktne kontrole ustavnosti; (c.) konkretne kontrole
ustavnosti.
Ad (a.) Hrvatski Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu jamče pravnu
zaštitu subjektivnih ustavnih prava od pojedinačnih pravnih akata
državne vlasti. Sukladno tome, protiv pojedinačnih akata tijela
državne vlasti donesenih u postupku propisanom člankom 3. Ustavnog
zakona o suradnji, te protiv odluke nadležnog županijskog suda
moguće je pokrenuti postupak ustavne tužbe prema člancima 62. i 63.
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. U tom svjetlu valja interpretirati
i odredbu čl. 3. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom koja
dopušta suradnju samo ukoliko ona nije suprotna Ustavu RH. Stoga
nije isključena mogućnost kontrole ustavnosti i zakonitosti
postupanja državnih tijela, pa i Vlade RH, u vezi s postupkom
propisanim čl. 3. Ustavnog zakona o suradnji sa sudom u Haagu.
Ad (b.) Ustavni sud štiti i objektivni pravni poredak RH, te može
ocjenjivati ustavnost zakona i drugih općih propisa, a prijedlog
može uputititi svaka fizička i pravna osoba. Ustavni sud može
ocjenjivati formalnu sukladnost Ustavnih zakona s Ustavom RH. Iz
dosadašnje prakse nije moguće zaključiti može li Ustavni sud
ocjenjivati materijalnu ustavnost ustavnih zakona, ali ta
mogućnost nije isključena.
Ad (c.) Prema članku 37. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
RH, "Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti,
odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će
s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti
zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom." Sukladno toj
odredbi, nadležni županijski sud mogao bi zatražiti od Ustavnog
suda da pokrene postupak ocjene sukladnosti Ustavnog zakona o
suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom pred Ustavnim sudom.
Pravni učinci odluka Ustavnog suda ne utječu na opseg i/ili sadržaj
međunarodnopravnih obaveza Republike Hrvatske, iznosi u pravnom
mišljenju profesor Siniša Rodin.
Inače, na članak 3. Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haaškim
sudom pozvao se jučer premijer Ivica Račan navodeći da se tim
člankom zadužuje Vladu da ustanovi je li haaška optužnica protiv
generala Janka Bobetka u skladu s hrvatskim Ustavom.
(Hina)pp sšh