AU 19. IX. DS: PROBLEMI U NJEM. GOSPODARSTVU ODRAŽAVAJU SE I NA SUSJEDE

AUSTRIJA DER STANDARD 19. IX. 2002. Njemačka slabost "Na izborima koji će u nedjelju biti održani u Njemačkoj vjerojatno ipak neće presuditi uzrečica 'ključ je u ekonomiji, glupane'. Već prije poplave i krize oko Iraka sve su stranke zazirale od dublje rasprave o njemačkoj ekonomiji: Schroeder ne želi podsjećati na četiri milijuna nezaposlenih, Stoiber strahuje da će pretjeranom reformskom revnošću otjerati birače centra a FDP više voli elegantne slike od novih koncepata. Pritom valja napomenuti da bi predstavljanje novih ideja u sferi ekonomije u okviru predizborne borbe bilo koristilo Nijemcima ali i drugima. Naime, problemi nekadašnje konjunkturne lokomotive - nulta stopa rasta, visoka nezaposlenost, kriza u proračunu i klimavi mirovinski sustav - odražavaju se i na susjedne zemlje, potkopavajući povjerenje u euro i dezavuirajući europski kontramodel američkom kapitalizmu, nad kojim se nakon skandala oko krivotvorenja poslovnih bilanci nadvio oblak sumnje. Što je pošlo po zlu u nekadašnjoj zemlji gospodarskog čuda? Prvi odgovor glasi: ponovno ujedinjenje. Dvanaest godina kasnije građani zapadnog dijela Njemačke još uvijek doznačuju u istočni dio zemlje transfere i subvencije vrijedne desetke milijardi eura a tamo i dalje vlada pustoš. Posljedice takvog stanja za cijelu zemlju obuhvaćaju ogroman porezni teret, nisku razinu javnih ulaganja i usprkos tome previsok deficit. Problem istočnog dijela Njemačke velikim je dijelom rezultat njemačkih grešaka - počevši od svojedobne zajedničke odluke Kohlove vlade i sindikata da u novim saveznim njemačkim zemljama usprkos niskoj produktivnosti brzo približe razinu plaća i socijalni standard onima na zapadu zemlje. Posljedica te odluke jest skupo ali nezaposleno društvo rentijera, koje će siromašnije istočnoeuropske zemlje zahvaljujući dinamičnom gospodarskom rastu brzo sustići. Navedene greške zrcale nedostatke zapadnog dijela Njemačke, gdje su privreda i društvo ne samo nefleksibilni već i iznenađujuće neučinkoviti. Posljednja potvrda te ocjene jest poražavajući rezultat studije iz Pise o kvaliteti njemačkih škola. Za razliku od socijalnog partnerstva u Austriji, Nizozemskoj pa čak i Francuskoj, njemački sustav nije istinski sposoban postići konsenzus ni dogovoriti rješenja svojih problema. Tržište rada puno je okoštalije nego u Austriji gdje postoji mogućnog lake modifikacije zaštitnih odredbi. Cijena takvog stanja jest visoka nezaposlenost za koju nijedna vlada ne može pronaći odgovor. Pokušaji labavljenja korzeta 'rheinskog kapitalizma' nisu urodili željenim rezultatima. Nigdje se nije toliko varalo i lagalo kao na Novom tržištu i nijedna burza nije na kraju zabilježila tako dubok pad. Zato je još veći broj Nijemaca reagirao bijegom u 'zabarikadirano društvo (...) koje guši gotovo svaki pokret' (Die Zeit). Njemačka još uvijek ima zavidan životni standard, koncerne svjetskog formata i produktivan srednji sloj građanstva. No, nakon neprekinute stagnacije na visokoj razini u većini slučajeva slijedi pad. Da je riječ o malenoj zemlji, bio bi to tek nacinalni problem. Budući da je riječ o trećoj po veličini tržišnoj privredi u svijetu, na kocki je i budućnost Europe", upozorava na kraju komentara Eric Frey.