SL-DELO-13.IX. SLOVENSKI STRAH OD EUROPE

SLOVENIJA DELO 13. IX. 2002. Bruxelles kao Beograd? Glasine da bi Slovenija odmah po ulasku u EU u bruxellesku blagajnu uplaćivala više nego što će iz nje dobiti, po kuloarima su kružile mjesecima, dok ih konačno nije potvrdilo nedavno objavljivanje radnih dokumenata Europskoga povjerenstva o financijskim planovima proširenja EU-a na deset novih članica, piše list. Ukratko: Slovenija kao možda natprosječno razvijena i bogata kandidatkinja bi po navedenim izračunima od 2004. do 2006. godine u bruxellesku blagajnu uplatila 300 milijuna eura više nego što bi iz nje dobila. (...) Slušajući te brojke, euroskeptici su odmotali film 15 godina unazad i povukli usporedbu EU-a s bivšom SFRJ; po najcrnjem scenariju Slovenija u oba slučaja ima ulogu neto-uplatitelja u zajedničku blagajnu, samo što bi poslije planiranog učlanjenja godine 2004. naš utjecaj na gospodarske i političke odluke u demokratskom Bruxellesu mogao biti još manji nego onda u nedemokratičnom Beogradu. Pri tome ne treba zaboraviti da je slovenska vladajuća politika po bruxelleskom diktatu i ranije nego drugi kandidati na europski oltar već položila prihode od slobodnih carinskih prodavaonica. Europski Golijat koji od nas zahtijeva da mu u cijelosti otvorimo sva tržišta, izgradimo i čuvamo schengensku granicu i prioritetno ga pustimo u samoposluživanje s najboljim domaćim tvrtkama, istodobno očekuje da mu za ulaz u Euroklub odmah na početku plaćamo još i veliku članarinu. Podsjetimo se da je Unija u prošlosti bila puno ljubaznija i darežljivija prema novim članicama koje su bile na približno istoj razini kao Slovenija: Finska, Irska, Portugal i Grčka su nakon ulaska u EU stekle visok stupanj gospodarskog rasta, zbog novčane pomoći Bruxellesa. U tom svjetlu su sadašnji proračunski zahtjevi Bruxellesa prema Sloveniji utoliko više politički i financijski neprihvatljivi, čak nemoralni - te stoga zahtijevaju usklađen, stručan i brz odgovor naših pregovarača, vlade i vjerojatno parlamenta. A naša politička elita je uglavnom mlako reagirala. (...) U okolnostima kada Slovenija ima dva i pol puta niži BDP nego europske države s kojima se želimo uspoređivati, čude nas samozadovoljne izjave kako su predlagane neto-uplate u bruxellesku blagajnu zapravo odraz naše razvijenosti. (...) Poznato je da će najtvrđi orah u pregovorima s EU-om biti upravo financijska i proračunska pitanja. U godini kada Europa ima posla s recesijom, poplavama i izborima, Bruxelles je teži pregovarač nego inače. Ako se brojke iz radnih dokumenata EU-a bitnije ne promijene u slovensku korist, snažno će se smanjiti manevarski prostor proeuropske slovenske politike u uvjeravanju državljana kako su referendumsko "za" i ulazak u EU u njihovom dugoročnom interesu. (...) Zbog odljeva u bruxellesku blagajnu u Sloveniji bi se ove godine, po našim izračunima, stvorio (novi) proračunski manjak u iznosu od barem pola posto BDP-a - te bi se za ulazak u EU čak morali dobrano dodatno zadužiti.