ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Iznenadna smrt djeteta glavni je uzrok umiranja djece tijekom prve godine života, tvrde njemački znanstvenici.
ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Iznenadna smrt djeteta glavni je uzrok
umiranja djece tijekom prve godine života, tvrde njemački
znanstvenici. #L#
Samo u Njemačkoj takvom smrću na godinu umre više od 500 prividno
potpuno zdravih beba u dobi od osam dana do jedne godine, piše
njemački tjednik "Welt am Sonntag".
Uzroci tzv. smrti u kolijevci još nisu potpuno razjašnjeni, ali
neki važni faktora rizika, koji se mogu izbjeći, ipak su utvrđeni.
Jedan od njih svakako je pušenje. Ako majka u trudnoći popuši do
deset cigareta dnevno, rizik smrti u kolijevci za njezinu se bebu
utrostručuje. Više od deset cigareta na dan taj rizik
udeseterostručuje. Ako majka i nakon poroda puši istim
intenzitetom u djetetovoj prisutnosti, taj je statistički rizik
čak 20 posto viši od onog kod beba koje udišu čisti zrak.
Dosad je bilo nejasno kako majčino pušenje škodi dječjem organizmu.
Dvije skupine europskih znanstvenika uspjele su bar djelomično
otkriti mehanizme bolesti na životinjama.
Talijanski znanstvenici sa sveučilišta u Rimu, Firenzi i Bariju
ispitali su utjecaj pušenja na srce u pokusu na štakorima, a
rezultate studije predstavili su na Međunarodnom kongresu
kardiologa u Berlinu.
Prije rođenja, životinje su kroz pupkovinu dobivale ugljični
monoksid i to dinamikom koja odgovara pušenju trudnice. Tijekom
pušenja, naime, udio kisika u krvi majke i bebe smanjuje se i
nadomješta ugljičnim monoksidom.
Kada su životinje bile stare dva mjeseca, što znači i odrasle,
talijanski su znanstvenici promatrali specifičnosti na srcu
tijekom električnog podražaja. Različiti elektrofiziološki
parametri znatno odstupaju od onih koje imaju životinje iz
kontrolne skupine. Znanstvenici to drže dokazom da ugljični
monoksid usporava sazrijevanje stanica.
Drugo objašnjenje iznenadne smrti djeteta je tzv. teorija
spavanja. Sve bebe tijekom spavanja, kada se uspoređuje, rade pauze
pri disanju: tijekom 100 minuta sna u prosjeku je 80 prekida, koji
ponekad mogu potrajati i nekoliko sekundi. Iz dosad nepoznatih
razloga, neka djeca nakon jedne takve pauze zrak više ne izbacuju.
Studija koja je provedena na pariškom Institutu Pasteur ispitivala
je na miševima utjecaj nikotina na regulaciju disanja.
Znanstvenici su najprije ispitali disanje običnih laboratorijskih
miševa u snu, u usporedbi s genetski izmijenjenim miševima kojima
nedostaje poseban receptor: nikotinski acetilkolin-receptor,
koji prepoznaje nikotin.
U slučaju umjetno izazvanog nedostatka kisika, kakav nastaje u snu
tijekom pauza u disanju, normalni su se miševi lakše probudili, od
pripadnika iste vrste koji nemaju receptor. Kada su znanstvenici u
idućem koraku istraživanja ubrizgali nikotin laboratorijskim
životinjama, to kod miševa bez receptora nije djelovalo, ali kod
normalnih miševa je izazivalo znatno sporije reakcije na
nedostatak kisika u snu i jako otežano buđenje.
Francuski znanstvenici pretpostavljaju da je učinak isti i kod
beba: ako majka puši, još u maternici se kronično aktiviraju
posebni nikotinski receptori bebe. To škodi sposobnosti tih
receptora da brzo i pouzdano reagiraju na nedostatak kisika, a time
i da daju signal za buđenje.
(Hina) kt dgk