BRUXELLES, 12. rujna (Hina/Reuters)- Konvencija o budućnosti Europe u četvrtak je nastavila s radom nakon ljetne stanke, dok rasprava o budućoj ustavnopravnoj strukturi Europske unije dobija sve veći zamah a suprotstavljeni koncepti
odražavaju duboke podjele između država članica i političkih stranaka.
BRUXELLES, 12. rujna (Hina/Reuters)- Konvencija o budućnosti
Europe u četvrtak je nastavila s radom nakon ljetne stanke, dok
rasprava o budućoj ustavnopravnoj strukturi Europske unije
dobija sve veći zamah a suprotstavljeni koncepti odražavaju duboke
podjele između država članica i političkih stranaka.#L#
Čelnici stranačkih grupacija u Europskom parlamentu nastoje što
prije podnijeti svoje prijedloge Konvenciji koja treba izraditi
nacrt Ustava EU prije proširenje Unije na istok iduće godine.
Predsjednik Konvencije, koja okuplja 105 članova, je bivši
francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing.
Glavna bitka vodi se između pristaša federalizacije EU i davanja
većih ovlasti Europskoj komisiji i Europarlamentu na jednoj
strani, te zagovornika primata nacionalne države na drugoj.
Sastanak predsjednika vlada desnog centra EU, održan u ponedjeljak
u Italiji, pokazao je postojenje podjela unutar stranačkih redova
te potvrdio ključne razlike među državama.
Elmar Brok, čelnik Europske narodne stranke (EPP) u Konvenciji,
obznanio je ovoga tjedna nacrt koji predviđa jačanje Eurospke
komisije kroz izbor njezinog predsjednika u Europarlamentu.
Izabrani predsjednik imao bi veću političku težinu od sadašnjeg
kojeg imenuje zemlja članice.
Brok, član njemačkog CDU-a, također je predložio da Vijeće
ministara - koje predstavlja nacionalne vlade - postane drugi dom
Europarlamenta.
"Umjesto međuvladine suradnje, postojat će nadnacionalni proces
odlučivanja, koji se odvija javno i na temeljnim demokratskim
pravilima", rekao je Brok.
Njegov nacrt zagovara veće ovlasti EU u vanjskoj i obrambenoj
politici, uključujući mogućnost paneueropske obrane.
Brokove zamisli, koje su naišle na oporbu i amandmane unutar EPP-a,
oštro je osudio danski europarlamentarac i euroskeptik Jens-Peter
Bonde.
"To je nacrt za pravi ustav i pravu federaciju, no mora postojati
alternativa", rekao je Bonde, založivši se za manje ovlasti
Bruxellesa.
"EPP želi demokratski federaciju poput SAD-a. Ja dajem prednost
'Europi demokracija', jer ni jedan europski narod još nije spreman
za zajedničku demokraciju", rekao je.
Analitičari ocjenjuju da Brokov tekst odražava integristička
stajališta Njemačke i drugih zemalja prema procesu širenja i
promjena EU, te da izaziva strahovanja malih država od dominacije i
nametanja odluka velikih.
Diplomati najavljuju da će Velika Britanija u idućih nekoliko
tjedana obznaniti svoja nacrt ustava EU, koji će isticati primat
nacionalnih država nad Bruxellesom.
Zadnju riječ o reformama Europske unije ipak će imati zemlje
članice kada iduće godine počnu pregovori o novom temeljnom
dokumentu Unije.
(Hina) dh br