FRANCUSKA-LE FIGARO OD 11.9.02. SAD I MEĐUNARODNI KAZNENI SUD

FRANCUSKA LE FIGARO 11.IX.2002. Međunarodni kazneni sud počinje s radom 2003. "Unatoč partizanskom ratu koji su protiv njega povele Sjedinjene Države, Međunarodni kazneni sud (MKS) oblikuje se brže nego se predviđalo. Trebao bi početi s radom u ožujku ili u travnju 2003., u Den Haagu. Sedamdeset devet država već je ratificiralo Rimski sporazum o njegovu osnutku iz 1998. Države sudionice 'krstile' su MKS na svojoj prvoj konferenciji koja se jučer završila u New Yorku. U prvoj su mu godini namijenili proračun od 39,4 milijuna dolara. Potvrdili su način rada koji je prije četiri godine utvrdio osnivački odbor. Dogovorili su se o postupku imenovanja glavnog tužitelja koji će se birati konsenzusom, i osamnaest sudaca. Oni će se izabrati u veljači sljedeće godine po zamršenim pravilima. Države članice osnovale su privremenu administrativnu službu koju predvodi jedan Francuz, Bruno Cathala. On će s novačenjem osoblja početi ne čekajući da se imenuje pisar kojeg će imenovati sudci. Sud je privremeno smješten u Den Haagu, a planira se izgradnja njegova sjedišta. MKS će biti nadležan za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Nije postignut dogovor da se tom popisu doda agresija, kao što su tražile neke zemlje. 'Neobična brzina s kojom je gotovo osamdeset zemalja radilo na osnutku novog suda svjedoči o snazi i uspjehu tog novog oblika diplomacije i međunarodnog pravosuđa', izrazio je zadovoljstvo William Pace, službeni predstavnik koalicije više stotina nevladinih organizacija koje su pobornice MKS-a. 'Unatoč užasnom odnosu SAD-a prema sudu, međunarodna je zajednica uložila napor u stvaranje novog instrumenta pravde i mira', rekao je. Međutim, što se više približava nadnevak početka rada suda, SAD više nastoji ograničiti njegove ovlasti. Plaši se da će njegove političke dužnosnike i vojnike koji sudjeluju u operacijama izvan zemlje, sud jednom progoniti zbog političkih razloga. Američki je pritisak djelotvoran. Četiri zemlje, od kojih su dvije potpisale sporazum (Rumunjska i Timor, kao i Tadžikistan i Izrael) pristale su potpisati bilateralni sporazum s SAD-om o međusobnom izuzeću svojih državljana od mogućeg progona MKS-a. Amerikanci žele takve sporazume zaključiti sa svim zemljama. U svezi s traženjima Washingtona, presudno će biti stajalište Europske unije. Mnoge zemlje, naime, čekaju da se EU očituje, pa će se ravnati prema njemu. No petnaestorica su podijeljena, a izgledi za dogovor su slabi. Njihovi bi ministri vanjskih poslova koncem mjeseca trebali ponovno raspravljati o tom pitanju. Francuska želi da sadržaj sporazuma, ako se potpišu, ne bude u opreci s odredbama Rimskog statuta. Mnogi su govornici na konferenciji u New Yorku izjavili da su uvjereni kako će pošten rad suda biti najbolji način da se SAD uvjeri u objektivnost suda. Uime Francuske, državni tajnik za vanjske poslove Renaud Muselier, istaknuo je da je važno osigurati univerzalnost MKS-a. Htio je umiriti Amerikance rekavši kako je 'neutemeljen strah nekih država da će ova ustanova biti instrument politike i polemike'. Vrlo je vjerojatno da će se u Washingtonu oglušiti na te argumente", izvješćuje Luc de Barochez.