ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Broj stanovnika na Zemlji svakodnevno je sve veći, ali kako su se složili znanstvenici na UN-ovoj konferenciji o stanovništvu i razvoju, taj bi se trend uskoro mogao okrenuti, pa bi "baby boom" mogla
zamijeniti stagnacija.
ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Broj stanovnika na Zemlji svakodnevno je
sve veći, ali kako su se složili znanstvenici na UN-ovoj
konferenciji o stanovništvu i razvoju, taj bi se trend uskoro mogao
okrenuti, pa bi "baby boom" mogla zamijeniti stagnacija. #L#
Možda bi takav trend siromašnim zemljama mogao pokazati put izlaska
iz prenapučenosti, ali svijet sa svakodnevno sve manje djece imao
bi i drugu stranu: bio bi osuđen na stare ljude što bi se odrazilo i
na nestašici mlade radne snage.
Od 1965. prosječan broj djece po jednoj ženi, odnosno fertilitet, s
dotadašnjih petero djece gotovo se prepolovio na 2,7, a čini se da
se taj trend i dalje nastavlja.
Presudna je granica od 2,1 djeteta po ženi: što je fertilitet manji,
generacije djece više ne nadomještaju generaciju roditelja a broj
stanovnika se smanjuje. Demografi su mislili da bi se diljem
svijeta fertilitet morao stabilizirati na toj granici. No ta je
procjena sada sve dvojbenija.
Na konferenciji UN-a, koja je održana proljetos u New Yorku,
znanstvenici su upozorili da će brojne države, koje su tijekom
proteklih pola stoljeća bile predvodnice u rastu stanovništva na
Zemlji, vjerojatno za 20 godina doći do presudne granice. To se
odnosi ponajprije na Kinu, Indiju, Brazil, Indoneziju i Meksiko.
Trend je zahvatio različite zemlje, kako bogate tako i siromašne,
katoličke i islamske, one s rigidnim planiranjem obitelji i one bez
njega.
U brojnim afričkim zemljama fertilitet je i dalje prilično visok.
Smanjenje broja djece po obitelji usporeno je u brojnim regijama,
dok se u nekim zemljama fertilitet stabilizirao na visokoj razini.
Argentina i Urugvaj već 50 godina bilježe 2,5 do tri djeteta po
ženi.
Ipak što će se dogoditi ako fertilitet nastavi opadati? Prema
jednom od scenarija predstavljenih na konferenciji, broj
stanovnika u svijetu dosegnut će 2050. godine maksimum od sedam i
pol milijardi. Zatim će krenuti 'nizbrdo': godine 2150. godine na
zemlji će živjeti 5,3 milijardi ljudi, a prema procjeni UN-a 22
posto ljudi bit će staro 60 godina ili više. Nizak fertilitet će
takvu situaciju još više zaoštriti.
U Europi je takav razvoj situacije već gotovo pred vratima. Tu je
broj djece po jednoj ženi već duže mali. Po procjeni UN-ovih
stručnjaka 2050. godine živjet će još samo 600 milijuna ljudi,
dakle 100 milijuna manje nego sada. Od njih će 37 posto biti staro 60
ili više godina, dok ih je sada oko 20 posto.
Razlozi sve manjeg broja djece su višestruki. Danas gotovo polovica
svjetskog stanovništva živi u gradovima, a kako se čini u
budućnosti će ih biti još i više. I dok bi djeca na selu mogla biti od
koristi, u gradovima ona predstavljaju opterećenje. Žene su mnogo
obrazovanije i preuzimaju sve više profesionalnih i društvenih
odgovornosti. Tu za djecu ne ostaje vremena, tvrdi njemački časopis
"Bild der Wissenschaft".
Sjevernoeuropske zemlje možda znaju izlaz iz postojeće situacije.
Tamo žene imaju najveći broj djece u cijeloj Europi. Prosječna
Šveđanka ima, kao i prosječna Britanka 1,6 djece, a Norvežanka čak
1,8 djece. Tajna je u tome što muškarac sve češće sudjeluje u odgoju
djece, a država daje mogućnost djelomičnog radnog vremena, dok na
raspolaganje stavlja cjelodnevne boravke za djecu. "Najbolja
obiteljska politika je ona koja majkama omogućuje da zarade
vlastiti prihod", zaključio je demograf Rainer Muenz s berlinskog
sveučilišta Humboldt.
(Hina) kt dgk