VOA 3. IX. RIMSKI SPORAZUM ŠTITI AMERIČKE INTERESE

GLAS AMERIKE - VOA 3. IX. 2002. Ivo Josipović: Rimski sporazum štiti američke interese. Razgovarala Linda Miliša. U sjedištu UN-a u New Yorku danas počinje prva Skupština zemalja osnivača Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Jedna od glavnih točaka biti će utvrđivanje pravila i procedura za nominacije i izbor sudaca i tužitelja suda koji bi trebali biti izabrani početkom sljedeće godine. Međunarodni kazneni sud osnovan je prije četiri godine u Rimu usvajanjem Statuta kojim se 139 država, uključujući i SAD, suglasilo s osnivanjem stalnog suda za ratne zločine. Sud je otvoren u srpnju, dva mjeseca nakon što je ispunjen uvjet za početak rada kada je 60 država ratificiralo Rimski statut, i unatoč tome što su SAD povukle svoju potporu. Amerika zahtijeva da njeni građani budu izuzeti od jurisdikcije suda, a i Hrvatska je među državama kojima je Washington ponudio potpisivanje bilateralnog sporazuma o neizručivanju američkih državljana. Sporazum su do sada potpisali Rumunjska i Izrael, a dok pravni stručnjaci 15 država EU-a još pripremaju zajednički odgovor SAD-u, Velika Britanija i Italija su prije nekoliko dana poslale signal da bi mogle pozitivno odgovoriti na američki zahtjev. = Ako bi Velika Britanija i Italija potpisale bilateralne sporazume bio bi to snažan udarac sudu, kazao je u razgovoru za Glas Amerike prof Ivo Josipović, nezavisni pravni stručnjak koji će uz ministricu pravosuđa u New Yorku predstavljati Hrvatsku. Dodaje da američki zahtjev, s obzirom na široko formuliran članak 98. Rimskog statuta, možda i može biti legalno moguć, ali je moralno upitan. = Pitanje koje se može postaviti moralne je naravi - kako to da zemlja koja promovira demokratske vrijednosti i želi biti predvodnik demokracije ne pristaje uz takav sud. Ja se slažem s onima koji tvrde da bi SAD nekom nevažnom ili zlonamjernom gonjenju američkih državljana najbolje doskočila potpisivanjem Rimskog statuta jer svaka država ima prvenstvo mjerodavnosti prema međunarodnom sudu. Za razliku od Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Ruandu koji su osnovani odlukom UN-a i čije su ovlasti iznad nacionalnih zakonodavstava, novi sud je uspostavljen međunarodnim ugovorom, nije u sklopu UN-a i komplementaran je s nacionalnim zakonodavstvima. U svim slučajevima prvenstvo imaju zemlje čiji su državljani osumnjičeni za ratne zločine, a sud preuzima predmet samo ako ga nacionalno pravosuđe ne želi ili ne može procesuirati. Za razliku od haaškog suda kojem je na prvom mjestu istraga, stalni kazneni sud uvažavat će nacionalne interese država. = Sigurno je da je važan politički i moralni problem to što SAD značajno financiraju i kadrovski pomažu haaški sud. Još je teže pitanje ono s kojim će se sučeliti države koje upravo temeljem preporuke, pa čak neki puta i pritiskom SAD-a surađuju s tim sudom i izručuju svoje državljane. I sad netko tko to predstavlja kao jednu ljudsku, moralnu, političku i demokratsku obavezu kaže - čekajte, mi nismo obavezni izručivati svoje građane, a vi jeste. To će biti velik i jaki vjetar u jedra protivnicima haaškog suda. Zahtjev za neizručivanjem svojih civila i vojnika SAD pravdaju strahom da njihovi protivnici sud ne iskoriste kao oružje protiv američkih političara i vojnika optužujući ih za civilne žrtve u vojnim akcijama. = Nisam politički analitičar, ali mislim da je problem prenapuhan. Praktične mogućnosti da se mimo i protiv Amerikanaca nenačelno progone američki državljani ravne su nuli. Posebno bi bile ravne nuli kada bi Amerika ratificirala Rimski statut. Sigurno je da bi tako velika država imala čak i tužitelja ili u najmanju ruku suca. Za mene je potpuno nevjerojatno da bi to netko zlouporabio da naškodi američkim interesima. Ako bi neki Amerikanac počinio zločin oni bi preuzeli postupak i vodili ga... Čini mi se da je to možda pretjerana reakcija, a u svakom slučaju štetna je za razvitak Međunarodnog kaznenog prava pa i Međunarodnog humanitarnog prava. Vladu premijera Ivice Račana američki je zahtjev doveo u prilično nezavidno stanje. I dok politika traži načina da zadovolji Bruxelles a ne zamjeri se Washingtonu, prof. Josipović drži da Hrvatska ne treba potpisati ponuđeni sporazum. = Bio bih žalostan da Hrvatska potpiše sporazum. Amerika je prijateljska država, vrlo značajna i utjecajna u međunarodnoj zajednici, predvodnica mnogih pozitivnih svjetskih procesa, ali ne mislim da bi taj problem trebao usmjeravati naše odnose. Ako mislim da moja država mora biti podvrgnuta jurisdikciji tog suda onda to mogu misliti i za ostale države. Ne vidim nikakav razlog da se bilo tko izuzme, ni hrvatski državljan ni bilo čiji drugi. Ipak moram reći da se nadam da će ubuduće doći do promjene američkog odnosa prema Međunarodnom kaznenom sudu jer je za njega vrlo važno sudjelovanje takve sile i takve demokratske države. (VOA)