FR-US-IQ-analize-Organizacije/savezi-Diplomacija-Ratovi FR afp od 26.8.02. analiza o mogućem ratu protiv iraka FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP *26.VIII.2002.Zbog straha od nereda Riyad se protivi ratu s Irakom"Odlučno protivljenje
Saudijske Arabije američkom napadu na Irak, uz mogućnost da rasrdi Washington, posljedica je njezina straha od velikih poremećaja na području na kojemu je stanje ionako nesigurno, misle saudijski analitičari.Arabija koja je u Zaljevskom ratu 1991. bila pozadinska baza američkim postrojbama, sada ističe da ništa ne opravdava novu ofenzivu na režim Sadama Huseina, crnu ovcu nekolikih američkih uprava.'Kraljevina misli da zauzeće Iraka i promjena vlasti mogu samo dovesti do uspostave vlasti slične onoj (Hamida) Karzaja' u Afganistanu, misli Anwar Eshki, direktor organizacije Middle East Center for Legal Studies sa sjedištem u Jiddi (zapad).'To bi bilo pogubno za budućnost i posijalo bi sjeme novih sukoba na tom području', tvrdi.Arabija u kojoj ima pet tisuća američkih vojnika, otvoreno se usprotivila američkom napadaju radi svrgavanja Saddama Huseina i odbija da bude baza za izvedbu takvih napadaja.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP *
26.VIII.2002.
Zbog straha od nereda Riyad se protivi ratu s Irakom
"Odlučno protivljenje Saudijske Arabije američkom napadu na Irak,
uz mogućnost da rasrdi Washington, posljedica je njezina straha od
velikih poremećaja na području na kojemu je stanje ionako
nesigurno, misle saudijski analitičari.
Arabija koja je u Zaljevskom ratu 1991. bila pozadinska baza
američkim postrojbama, sada ističe da ništa ne opravdava novu
ofenzivu na režim Sadama Huseina, crnu ovcu nekolikih američkih
uprava.
'Kraljevina misli da zauzeće Iraka i promjena vlasti mogu samo
dovesti do uspostave vlasti slične onoj (Hamida) Karzaja' u
Afganistanu, misli Anwar Eshki, direktor organizacije Middle East
Center for Legal Studies sa sjedištem u Jiddi (zapad).
'To bi bilo pogubno za budućnost i posijalo bi sjeme novih sukoba na
tom području', tvrdi.
Arabija u kojoj ima pet tisuća američkih vojnika, otvoreno se
usprotivila američkom napadaju radi svrgavanja Saddama Huseina i
odbija da bude baza za izvedbu takvih napadaja.
Bushova je uprava umanjila posljedice tog odbijanja, ali je
nekolicina američkih dužnosnika ipak priznala da će povlačenje
Riyada u slučaju rata biti veliki nedostatak za američku vojsku i na
koncu se morala pomiriti s uspostavom zapovjednog središta u
Kataru.
Neslaganje oko Iraka pogoršalo je saudijsko-američke veze nakon
atentata 11. rujna, u kojemu je sudjelovalo 15 Saudijaca od ukupno
19 terorista.
'Kraljevina se najviše plaši da Amerikanci neće otići (...), kao i
navale izbjeglica i sukoba', misli pak analitičar Jamal Hašoggi.
'Rat će se dogoditi pred našim vratima i sigurno će nas pogoditi',
dodaje g. Hašoggi, zamjenik glavnog urednika u dnevniku na
engleskom jeziku 'Arab News'.
Saudijska je odluka donesena u prilikama približavanja između
Riyada i Bagdada, što bi moglo smetati američkoj upravi.
Tako je irački dopredsjednik Taha Yassine Ramadan pozvao u četvrtak
na obnovu diplomatskih veza između Bagdada i Riyada koje su
prekinute 1991., dok se irački drugi čovjek Ezzat Ibrahim u ožujku
sastao sa saudijskim prijestolonasljednikom Abdallahom na
arapskom susretu na vrhu u Beirutu.
Prema mišljenju g. Eškija, Riyad, kao i Washington, želi da Bagdad
provodi odluke UN-a, ali to želi postići diplomatskim putem.
'Sve dok se kriza može riješiti diplomatski, zašto ratovati?', pita
se.
Čini se također da Riyad vodi računa o protimbi saudijskog puka, pa
i utjecajnih duhovnih vođa, ratu protiv Iraka.
'Saudijska javnost nije oduševljena zamisli o američkom napadu na
Irak, jer nitko nije upoznat s američkim planovima za to područje',
ističe g. Hašoggi", piše Omar Hassan.