ANALITIČARI RBA: RAST BDP-A U 2003. 3,8 POSTO

ANALITIČARI RBA: RAST BDP-A U 2003. 3,8 POSTO Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem broju RBA Analiza, ocijenili su kako će ekonomski rast u idućem razdoblju uglavnom ostati samo na rastu investicija, odnosno izgradnji cesta koje isto tako ovise o zaduživanju, tj. državnim garancijama, te zbog činjenice da će se zamah gradnje cesta osjetiti u 2003. godini rast BDP-a za 2003. godinu analitičari zadržavaju na stopi od 3,8 posto. Analitičari ističu kako podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjih pet kvartala pokazuju da se rast BDP-a zasniva samo na tri komponente - osobnoj potrošnji, investicijama i turizmu. Svi pokazatelji, kažu, upućuju na to da će se osobna potrošnja polako usporavati prvenstveno zbog izvora kojima je potrošnja financirana, dok će investicije intenzivno rasti i u 2003. godini. Ostali fizički pokazatelji poput industrijske proizvodnje i nezaposlenosti ostat će u vrlo skromnim okvirima, ocjenjuju analitičari. Industrijska proizvodnja nema dovoljno izravnih investicija pa je generiranje intenzivnijeg rasta u sektoru industrije teško ostvarivo. U tom kontekstu se veže i nezaposlenost koju generira stalni priljev novih nezaposlenih na burzu rada. Što se tiče kreditne aktivnosti, njezin će rast u ostatku godine biti znatno sporiji nego lani. Pritom je istaknuto kako su pad kamatnih stopa i visoka likvidnost bankarskog sustava obilato iskorišteni za rast kreditne aktivnosti u prošloj godini, a koja se nastavila i početkom ove godine. Kamatne stope na kratkoročna zaduženja države dosežu povijesni minimum i očito se bliži trenutak kada daljnji plasmani po tako niskim kamatnim stopama neće biti isplativi za financijske institucije i poduzeća. Kako stoji u RBA Analizama, problem tekućeg deficita za državne financije nastavlja se i u ovoj godini. Tekući deficit u prvom kvartalu iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, a prema proračunu za ovu godinu trebao bi biti ostvaren tekući suficit u iznosu od 667 milijuna kuna pa je evidentno da će u ostatku godine biti potrebno ostvariti tekući suficit od 2,5 milijardi kuna kako bi se ostvario proračunom predviđeni tekući suficit za ovu godinu. Iz RBA napominju kako inozemni analitičari kao jedan od negativnih faktora za Hrvatsku ekonomiju navode probleme sa državnim proračunom, odnosno odugovlačenje sklapanja sporazuma s MMF-om. Uz to, kao problemi se navode i česti nesporazumi u vladajućoj koaliciji, odnosno potencijalna mogućnost prijevremenih izbora.