ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem broju RBA Analiza, ocijenili su kako će ekonomski rast u idućem razdoblju uglavnom ostati samo na rastu investicija, odnosno izgradnji
cesta koje isto tako ovise o zaduživanju, tj. državnim garancijama, te zbog činjenice da će se zamah gradnje cesta osjetiti u 2003. godini rast BDP-a za 2003. godinu analitičari zadržavaju na stopi od 3,8 posto.
ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Analitičari Raiffeisenbank Austria
d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem broju RBA Analiza, ocijenili su
kako će ekonomski rast u idućem razdoblju uglavnom ostati samo na
rastu investicija, odnosno izgradnji cesta koje isto tako ovise o
zaduživanju, tj. državnim garancijama, te zbog činjenice da će se
zamah gradnje cesta osjetiti u 2003. godini rast BDP-a za 2003.
godinu analitičari zadržavaju na stopi od 3,8 posto.#L#
Analitičari ističu kako podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda
(BDP) u posljednjih pet kvartala pokazuju da se rast BDP-a zasniva
samo na tri komponente - osobnoj potrošnji, investicijama i
turizmu. Svi pokazatelji, kažu, upućuju na to da će se osobna
potrošnja polako usporavati prvenstveno zbog izvora kojima je
potrošnja financirana, dok će investicije intenzivno rasti i u
2003. godini.
Ostali fizički pokazatelji poput industrijske proizvodnje i
nezaposlenosti ostat će u vrlo skromnim okvirima, ocjenjuju
analitičari. Industrijska proizvodnja nema dovoljno izravnih
investicija pa je generiranje intenzivnijeg rasta u sektoru
industrije teško ostvarivo. U tom kontekstu se veže i nezaposlenost
koju generira stalni priljev novih nezaposlenih na burzu rada.
Što se tiče kreditne aktivnosti, njezin će rast u ostatku godine
biti znatno sporiji nego lani. Pritom je istaknuto kako su pad
kamatnih stopa i visoka likvidnost bankarskog sustava obilato
iskorišteni za rast kreditne aktivnosti u prošloj godini, a koja se
nastavila i početkom ove godine. Kamatne stope na kratkoročna
zaduženja države dosežu povijesni minimum i očito se bliži trenutak
kada daljnji plasmani po tako niskim kamatnim stopama neće biti
isplativi za financijske institucije i poduzeća.
Kako stoji u RBA Analizama, problem tekućeg deficita za državne
financije nastavlja se i u ovoj godini. Tekući deficit u prvom
kvartalu iznosio je gotovo dvije milijarde kuna, a prema proračunu
za ovu godinu trebao bi biti ostvaren tekući suficit u iznosu od 667
milijuna kuna pa je evidentno da će u ostatku godine biti potrebno
ostvariti tekući suficit od 2,5 milijardi kuna kako bi se ostvario
proračunom predviđeni tekući suficit za ovu godinu.
Iz RBA napominju kako inozemni analitičari kao jedan od negativnih
faktora za Hrvatsku ekonomiju navode probleme sa državnim
proračunom, odnosno odugovlačenje sklapanja sporazuma s MMF-om. Uz
to, kao problemi se navode i česti nesporazumi u vladajućoj
koaliciji, odnosno potencijalna mogućnost prijevremenih izbora.
(Hina) tp db