ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - U 21 marini koja se nalazi u sustavu Adriatic Croatia International Cluba d.d. (ACI), prošle je godine na stalnom vezu bilo 3.520 plovila, što je 5 posto više nego u 2000. godini, za 6 posto povećan je i
dnevni vez, odnosno brod/dana je bilo 131.444.
ZAGREB, 25. kolovoza (Hina) - U 21 marini koja se nalazi u sustavu
Adriatic Croatia International Cluba d.d. (ACI), prošle je godine
na stalnom vezu bilo 3.520 plovila, što je 5 posto više nego u 2000.
godini, za 6 posto povećan je i dnevni vez, odnosno brod/dana je
bilo 131.444. #L#
To su podatci iz Izvješća o poslovanju ACI-a koji se zasigurno više
neće promijeniti, za razliku od ukupnog Godišnjeg financijskog
izvješća ACI-ja za 2001. godinu, koje bi Glavna skupština tvrtke,
sukladno zaključcima Vlade, 12. rujna trebala odbiti. Razlog tomu
je, navodi Vlada, što Uprava ACI-ja nije ispoštovala odluke
većinskoga vlasnika Hrvatskog fonda za privatizaciju (više od 86
posto), odnosno države, o načinu obračuna amortizacije.
Naime, Vladina koordinacija za gospodarstvo svojedobno je
preporučila ACI-ju da ne ulazi u prošlost, da se amortizacija u
punom iznosu obračuna samo za prošlu godinu te da se za taj iznos
umanji financijski rezultat. Za amortizaciju iz proteklih
razdoblja preporuka je bila da se obračuna u slijedećim godinama,
čime bi i gubitak bio manji.
No, iz financijskog izvješća ACI-ja vidljivo je da to nije
obračunato tako nego je gubitku za 2001. (od 9,9 milijuna kuna)
dodan i kumulirani gubitak od prethodnih razdoblja u iznosu 126,6
milijuna kuna što ukupno čini gubitak ACI-a od 136,5 milijuna kuna.
Uprava ACI-ja predložila je da se ukupni iskazani kumulirani
gubitci (od 136,5 milijuna kuna) pokriju iz rezultata poslovanja
budućih razdoblja, a kako bi se zadržala dosadašnja razina
poslovanja.
Upravo u ljetno vrijeme, u vrijeme iznimno važnog dijela sezone,
nastao je i problem upravljanjem tvrtkom, odnosno pojave dviju
Uprava i raslojenog Nadzornog odbora. Spor oko ACI-a počeo je,
istaknuto je na Vladi, neodgovornim poslovanjem prijašnjih uprava,
te da je vrlo netransparentno poslovanje dovelo do gubitaka i
nemogućnosti investiranja. Poseban problem, zbog kojega je došlo
do spora Uprave i pojedinih članova, je upravo pitanje
računovodstvene politike i sastavljanja zavšnog računa za prošlu
godinu, odnosno obračuna amortizacije.
Vlada je očekivala da Uprava provede takav zaključak, ali kako to
nisu prihvatili ni Uprava ni Nadzorni odbor, Vlada je odlučila
predložiti da se na Skušptini izvješće ne prihvati te da se Uprava i
Nadzorni odbor zaduže za izradu novog izvješća.
No, zbog tih, ali i problema nastalih proteklih tjedana oko dvije
Uprave ACI-ja, hrvatska je Vlada Skupštini ACI-ja predložila i
opoziv dosadašnjeg predsjednik Skupštine te imenovanje
potpredsjednika Vlade Slavka Linća na to mjesto, a za njegovog
zamjenika ministra zaštite okoliša Božu Kovačevića. Uz to, Vlada je
predložila i opoziv dosadašnjih članova Nadzornog odbora (Ante
Markova, Pere Cvjetovića, Damira Vrhovnika i Pave Župan Rusković)
te da se novim članovima imenuju četiri ministra - Ljubo Jurčić,
Roland Žuvanić, Željko Pecek i Pave Župan Rusković. Petog člana NO
bira se iz redova zaposlenika.
Predložit će se ne prihvaćanje izvješće revizora ACI-ja za prošlu
godinu, da se izabere novi, te da se ne prihvati prijedlog da se
akumulirani gubitak ACI-ja iskazan u prošloj godini (iznos od 136
milijuna kuna) pokrije iz rezultata poslovanja budućih razdoblja.
Skupštini će se predložiti i neprihvaćanje izvješća o radu Uprave i
Nadzornog odbora, te da se za vođenje poslova i nadzor u prošloj
godini ne daju razrješnice članovima tih tijela.
Novi je Nadzorni odbor zadužen Vladi što prije dostaviti Strategiju
i program razvoja ACI-ja.
Vratimo se nekim brojkama iz neprihvaćenog izvješća. Razvidno je da
se najveći dio poslovnih prihoda ACI-ja u 2001. ili 46 posto odnosi
na prihod od usluga stalnog veza, 28 posto od dnevnog veza, 4,5
posto od mjesečnog veza, 10 posto od ostalih nautičkih usluga, 6
posto od najma poslovnih prostora, a 5,4 posto od ostalih prihoda.
Većina brodica na stalnom vezu ili 57 posto bilo je u ACI marinama
Istre i Kvarnera, a preostalih 43 posto u marinama Dalmacije.
Kod tranzita je situacija obrnuta obzirom da je 34 posto brod/dana
ostvareno u marinama Istre i Kvarnera, dok je 66 posto ostvareno u
Dalmaciji.
Po zastavama na stalnom vezu u ACI marinama najviše je bilo plovila
iz Njemačke i Austrije (28 posto) te iz Hrvatske 17 posto, dok su u
tranzitu prevladavali njemački nautičari (24 posto), Italije i
Austrije (21 posto) te Hrvatske (13 posto).
ACI d.d. je 2001. zapošljavao 419 djelatnika ili 3,2 posto više nego
u 2000. (kada ih je bilo 406), a prosječne neto plaće bile su 3.438
kuna ili 12,5 posto više nego godinu ranije. U usporedbi sa
prosječnom plaćom u Hrvatskoj iz 2001., koja je iznosila 3.541
kunu, plaće su u ACI-ju bile 3 posto manje.
U sustavu ACI d.d. posluje 21 marina, kapacitata od 5.240
standardnih vezova u moru i 935 mjesta na kopnu. Osim 4 marine
sezonskog tipa (Rab, Žut, Piškera i Palmižana) sve ostale posluju
tijekom cijele godine.
Vlada je zaključcima zadužila Ministarstvo pomorstva, prometa i
veza da joj hitno dostavi prijedlog za odobrenje dužeg koncesijskog
razdoblja, na 33 godine, za sve marine s više od 200 vezova.
(Hina) tam db