SLO 22.VIII.-DELO-SLOVENSKO-HRVATSKI PROBLEMI

SLOVENIJA DELO 22. VIII. 2002. Slovensko-hrvatska asimetrija "Tko kaže da bi odluka o arbitraži ili dogovor o provedbi malograničnog sporazuma sredili slovensko-hrvatske odnose? Nije ih sredio nijedan dosadašnji dogovor ni sporazum. Jedva bi se konačno dogovorili o operativnosti malograničnog sporazuma, već bi nastalo novo stanje i dodatno zamrsilo odnose. Kad to samo netko poželi. Recimo da bi se Slovenija i Hrvatska već sutra usuglasile o arbitraži. Kakav bi režim u godinama do konačne presude prevladavao na moru i uza zadnje kilometre Dragonje? Ili: kad bi sutra počeo vrijediti malogranični sporazum - dokle bi smjeli ribariti slovenski ribari bez dozvola, a odakle oni s dozvolama? Među državama još od 1994. godine postoji sporazum o izlovu plavih riba, no Hrvati su osim cijene za ulovljene ribe postavili još i takve uvjete da sporazum tako reći nije ni bio ostvarljiv. Hrvatska postupno ali ujedno oprezno i lukavo, s taktikom manjih ili većih koraka, očito cijelo vrijeme provodi svoje. Tako je i dalje gradila kontrolnu točku u Sečovlju o kojoj sada u hrvatskoj javnosti nema više nikakve dvojbe da to nije granični prijelaz. Tako je u travnju ove godine iznenada odlučila da će svijetu dokazati kako vlada polovicom zaljeva. Pri tomu ju nije briga kako shvaća konvenciju o pomorskom međunarodnom pravu. Čak je i hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula uvjeren da hrvatsko more seže do crte po sredini. Zašto bi onda uopće bila potrebna arbitraža, ako je granica na moru Piculi već jasna? Zbog svega što se između Slovenije i Hrvatske događa već dobrih deset godina i zbog toga što se promijenilo od travnja ove godine (hrvatski su ribari bez ikakvih posljedica izjavili da će posred Piranskog zaljeva postaviti bombe, da će dakle u tom poslovično snošljivom prostoru započeti nasilne akcije), tvrdimo da je razlika između Slovenije i Hrvatske prevelika da bi rješenje bilo moguće po jednostavnoj slovenskoj (ili europskoj) logici - jednostavnim diplomatskim sporazumijevanjem. Uobičajeno sporazumijevanje očito nije donijelo rezultata. To su sada uvidjeli i u Gregorčičevoj 25 u Ljubljani, iako pravi odgovor na hrvatsko ponašanje još nisu javno objavili. Predstavnici slovenske države do sada su unatoč svim velikim šikaniranjima glasno obećali Hrvatskoj diplomatsku pomoć kod svih integracija, kod svih takvih ili drukčijih odnosa u međunarodnoj zajednici. Ni tako grubi potezi hrvatskih nacionalista koji uživaju priličnu potporu u Zagrebu, ne ometaju slovensko altruistično razumijevanje prema južnoj susjedi. Slovenija ima previše slabih točaka zbog kojih napokon zapravo zaslužuje grubu i cijelo vrijeme promjenjivu hrvatsku politiku. A kakve su slovenske mogućnosti u dokazanoj asimetriji slovensko- hrvatskih donosa koja jasno odražava granicu između europske škole snošljivosti, popuštanja, trgovanja i tvrdog balkanskog stila? Ako Slovenija u svijetu neće imati prijatelja ili ako sama ne bude dovoljno domišljata da se odluči na odgovarajući odgovor, bolje je da već sutra potpiše granicu po sredini zaljeva, iako tamo nikada nije ni bila. Ali neka idućih godina očekuje nove dosjetljive poteze svoje susjede. I ova naša potonja ima prijatelja koji očito nisu najnaklonjeniji Sloveniji. Još prije više godina neki su pripadnici talijanske narodnosti iz Istre tvrdili da će Slovenija i Hrvatska istodobno ući u Europsku uniju. Sada se tadašnjim vidovnjacima pridružio i koruški pokrajinski poglavar Haider koji sudi da je Hrvatska čak bolje pripremljena za Europu nego Slovenija. Ti primjeri nisu usamljeni. Istarski ribari ne bi se usudili zveckati bombama u srcu Europe kad ne bi imali stričeve u Zagrebu. A zagrebački 'stričevi' ne bi se usudili kumovati takvim prijetnjama kad ne bi imali odgovarajućih došaptača po Europi. Zato odnosi u zaljevu i oko njega nisu tako beznačajni kako neki rado govore. Slovenska diplomacija ima dakako više mogućnosti za odgovor. Baš se ništa ne vidi da dosadašnji kulturni, europski nastrojen i snošljiv odnos bitno pomaže uređenju odnosa. Dostajalo je angažirati skupinu nezadovoljnih ribara da Slovenci postanu hrvatski problem broj jedan, i tko zna kakav će korak sutra napraviti hrvatski 'neznanci'", zaključuje komentator lista Boris Šuligoj.