EKONOMSKI MONITOR: DINAMIKA RASTA BDP-A DOBRA, ALI UPITNA KVALITETA

EKONOMSKI MONITOR: DINAMIKA RASTA BDP-A DOBRA, ALI UPITNA KVALITETA U prvom tromjesečju ove godine zabilježen je visok rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,6 posto na međugodišnjoj razini, a prema koncu godine stope rasta blago će se usporiti uz zadržavanje godišnje stope rasta BDP-a između 3,5 i 4 posto, procjenjuje skupina ekonomskih stručnjaka okupljenih u Ekonomskom savjetu Hrvatske udruge poslodavaca. Ekonomisti ističu da je u cjelini gledano dinamika rasta dobra, ali i da je njegova kvaliteta upitna. Naime, visok rast BDP-a u prvom tromjesečju pripisuje se snažnom rastu osobne potrošnje, a riječ je o fenomenu proširenja kreditne aktivnosti banaka na sektor kućanstva tijekom konverzije valuta, te visokom rastu investicija i to u infrastrukturu, pa će se učinci moći u potpunosti valorizirati u srednjoročnom razdoblju, ovisno o povećanju javnog duga i rastu garancija koji prati takvu aktivnost. Stručnjaci također upozoravaju i na nepovoljna kretanja u međunarodnoj razmjeni - rast uvoza, ali i stagnaciju izvoza roba što ukazuje na vrlo izražen problem konkurentnosti i sporosti u restrukturiranju i rastu pojedinih velikih sustava. Do konca godine valja očekivati nastavak trendova zabilježenih u prvom kvartalu, uz nešto dinamičnije rast u segmentu izvoza usluga i određeno usporavanje u segmentu osobne potrošnje s ispuhavanjem kreditnog booma iz prvog tromjesečja. To znači da će se prema koncu godine stope rasta blago usporiti, uz zadržavanje godišnje stope rasta BDP-a između 3,5 i 4 posto, ističu Amina Ahec Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić, Maja Vehovec u najnovijem Ekonomskom monitoru, tromjesečnoj publikaciji koju pripremaju za potrebe HUP-a. U analizi osnovnih gospodarskih kretanja ističu i snažan rast trgovine na malo i građevinarstva (koje bi na godišnjoj razini moglo imati stopu rasta od 15 posto), usporavanje industrijske proizvodnje, te dobre turističke rezultate u prvih pet mjeseci i pritom procjenjuju da bi eurski devizni priljev mogao porasti i do 15 posto. Pozitivni pomaci bilježe se i na tržištu rada pod utjecajem sezonskih faktora, a zamjetna je i snažna kreditna aktivnost - masa kredita stanovništvu u prva tri mjeseca porasla je za 2,5 milijardi kuna, a u travnju za još 1,2 milijarde. Značajan je i rast kredita poduzećima, iako manji nego kod stanovništva. No, članovi Ekonomskog savjeta HUP-a upozoravaju da sa snažnom monetarnom i kreditnom ekspanzijom raste i mogućnost odobravanja "loših" kredita, s negativnim posljedicama za stabilnost bankarskog sustava. Ekonomisti podsjećaju da posljednjih mjeseci kuna u odnosu na euro pokazuje stalnu tendenciju jačanja - od početka veljače do početka srpnja kuna je ojačala za 3,4 posto, dok je u posljednjih šest mjeseci prema američkom dolaru ojačala za gotovo 15 posto. Hrvatska narodna banka je intervenirala otkupom deviza (ukupno oko 650 milijuna eura od veljače do lipnja), čime su povećane devizne rezerve, ali i kunska likvidnost bankarskog sustava. Članovi Ekonomskog savjeta i nadalje očekuju snažnu tendenciju prema aprecijaciji kune i daljnja nastojanja monetarne vlasti da zadrži tečaj što stabilnijim. Međutim, u slučaju većeg priljeva deviza od očekivanja (po osnovi zaduživanja države i državnih agencija), daljnja će se aprecijacija teško moći izbjeći, procjenjuju. Upravo je rast deficita u drugim dijelovima javnog sektora, jer se deficit državnog proračuna drži pod kontrolom, jedna od kritičnih točaka na koje upozoravaju stručnjaci. Snažno zaduživanje, naročito za potrebe gradnje auto-cesta, otvaraju pitanja rasta duga i potencijalnih problema servisiranja toga duga u sljedećim godinama. Otvara se, ističu ekonomisti, i pitanje reakcije financijskih tržišta na pogoršanje pokazatelja zaduženja, naročito u slučaju nekih drugih međunarodnih poremećaja.