ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Ovogodišnjim Operativnim planom jesenske sjetve u sustavu poticaja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predvidjelo je sjetvu ozimih kultura na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle godine - 206.000
hektara, no površina predviđena za sjetvu pšenice smanjena je za gotovo deset posto, što je pojašnjeno nužnošću promjene sjetvene strukture.
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - Ovogodišnjim Operativnim planom
jesenske sjetve u sustavu poticaja Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva predvidjelo je sjetvu ozimih kultura na jednakoj
sjetvenoj površini kao i prošle godine - 206.000 hektara, no
površina predviđena za sjetvu pšenice smanjena je za gotovo deset
posto, što je pojašnjeno nužnošću promjene sjetvene strukture.#L#
Cilj te promjene jest proizvodnja pšenice u količinama koje
zadovoljavaju potrebe potrošnje u Hrvatskoj, čime bi se tržište
oslobodilo od viškova te se spriječio odljev proračunskih
sredstava za naknadu dijela troškova izvoza tržišnih viškova, a
takvo uravnoteženje ponude i potražnje dovelo bi do stabilizacije
tržišta pšenice i brašna.
Podaci za ovogodišnju žetvu (koji još uvijek nisu konačni), naime,
govore o 381.000 tona tržnih viškova pšenice, od kojih će se 250
tisuća tona izvesti, što će državu u ovoj i idućoj godini stajati
približno 145 milijuna kuna. Istodobno, otkupljivačima će ostati
131.000 tona pšenice, koju su platiti iznad tržišne cijene, a za
koju tek trebaju naći kupca. Naime, umjesto planiranih 166 tisuća,
pšenicom je prošle godine posijano 220.942 hektara, a pšenica s
prekomjernih 55 tisuća ha također je plaćena po dogovorenoj cijeni
od 1 kunu po kilogramu.
Stoga su u Ministarstvu odlučili da se najesen u sustavu poticaja
pšenica posije na ukupno 150.000 ha, a očekivana proizvodnja
pšenice u sustavu poticaja trebala bi iznositi 675 tisuća tona - oko
277 tisuća tona manje nego ove godine.
Uz smanjenje površine pod pšenicom, Operativnim planom povećan je
plan sjetve stočnog (sa 18 na 25 tisuća ha) i pivarskog ječma (sa
6.000 na 7.000 ha), uljane repice (sa 14 na 20 tisuća ha) i raži (sa
2.000 na 4.000 ha). To bi na proljetnoj žetvi iduće godine trebalo
rezultirati proizvodnjom 9.400 tona raži, 87.500 tona stočnog te
24.500 tona pivarskog ječma, kao i 44.000 tona uljane repice.
Osim u sjetvenim površinama, ovogodišnji Operativni plan jesenske
sjetve donio je i nekoliko novosti u raspodjeli sjetvenih površina.
Tako je obveza da je korisnik poticaja izmirio svoje obveze prema
državi, odnosno da nije dužnik za ranije dobivena sredstva
poticaja. Prednost kod raspodjele sjetvenih površina, pak, imat će
oni proizvođači koji već imaju ugovorenog kupca za svoj urod i to
mogu potvrditi potpisanim ugovorom s otkupljivačem.
Novost je da će se ukupni iznos poticaja seljacima isplatiti na
kraju žetve, a ne kao do sada kada se polovica poticaja isplaćivala
već u vrijeme sjetve. Pri tome će Ministarstvo unaprijed odrediti
referentne prinose i minimalne referentne količine, na temelju
kojih će proizvođači znati koje količine moraju proizvesti kako bi
ostvarili pravo na ukupni poticaj.
Kao krajnji rok za dostavu raspodjele sjetvene površine na
korisnike po kulturama Ministarstvo je odredilo 20. kolovoza ove
godine za uljanu repicu te 30. rujna za ostale kulture.
(Hina) rub ds