ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) - ZAGREB - Ovogodišnjim Operativnim planom jesenske sjetve u sustavu poticaja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predvidjelo je sjetvu ozimih kultura na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle godine -
206.000 hektara, no površina predviđena za sjetvu pšenice smanjena je za gotovo deset posto, što se pojašnjava nužnošću promjene sjetvene strukture. Cilj te promjene jest proizvodnja pšenice u količinama koje zadovoljavaju potrebe potrošnje u Hrvatskoj, čime bi se tržište oslobodilo od viškova te se spriječio odljev proračunskih sredstava za naknadu dijela troškova izvoza tržišnih viškova. Tako se na jesen pšenica predviđa posijati na 150.000 ha, a očekivana proizvodnja pšenice u sustavu poticaja trebala bi iznositi 675 tisuća tona - oko 277 tisuća tona manje nego ove godine. Uz smanjenje površine pod pšenicom, Operativnim planom povećan je plan sjetve stočnog (sa 18 na 25 tisuća ha) i pivarskog ječma (sa 6.000 na 7.000 ha), uljane repice (sa 14 na 20 tisuća ha) i raži (sa 2.000 na 4.000 ha). ZAGREB - Uz snažan rast plasmana poslovnih banaka nastavlja se i trend pada kamatnih stopa. Po podacima HNB-a, plasmani poslovnih banaka ostalim sektorima u svibnju su povećani za 1,9 milijardi kuna, te su krajem toga mjeseca iznosili 83,9 milijardi kuna, što je
ZAGREB, 6. kolovoza (Hina) -
ZAGREB - Ovogodišnjim Operativnim planom jesenske sjetve u sustavu
poticaja Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predvidjelo je
sjetvu ozimih kultura na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle
godine - 206.000 hektara, no površina predviđena za sjetvu pšenice
smanjena je za gotovo deset posto, što se pojašnjava nužnošću
promjene sjetvene strukture. Cilj te promjene jest proizvodnja
pšenice u količinama koje zadovoljavaju potrebe potrošnje u
Hrvatskoj, čime bi se tržište oslobodilo od viškova te se spriječio
odljev proračunskih sredstava za naknadu dijela troškova izvoza
tržišnih viškova. Tako se na jesen pšenica predviđa posijati na
150.000 ha, a očekivana proizvodnja pšenice u sustavu poticaja
trebala bi iznositi 675 tisuća tona - oko 277 tisuća tona manje nego
ove godine. Uz smanjenje površine pod pšenicom, Operativnim planom
povećan je plan sjetve stočnog (sa 18 na 25 tisuća ha) i pivarskog
ječma (sa 6.000 na 7.000 ha), uljane repice (sa 14 na 20 tisuća ha) i
raži (sa 2.000 na 4.000 ha).
ZAGREB - Uz snažan rast plasmana poslovnih banaka nastavlja se i
trend pada kamatnih stopa. Po podacima HNB-a, plasmani poslovnih
banaka ostalim sektorima u svibnju su povećani za 1,9 milijardi
kuna, te su krajem toga mjeseca iznosili 83,9 milijardi kuna, što je
27,5 posto više nego u isto doba lani. Pritom je rast kredita
stanovništvu i nadalje snažniji od porasta kredita poduzećima. U
sektoru stanovništva nastavlja se i dalje pad aktivnih kamatnih
stopa. Tako su prosječne kamatne stope na kratkoročne kunske
kredite u svibnju pale na 17,15 posto. Istodobno su i kamatne stope
na dugoročne kredite stanovništvu smanjene te je njihov prosjek u
svibnju iznosio 9,67 posto. Po podacima iz zadnjeg Biltena Hrvatske
narodne banke prosječne kamatne stope poslovnih banaka na
kratkoročne kunske kredite poduzećima u svibnju su bile na razini
od 8,82 posto, a na dugoročne kredite poduzećima na razini od 7,01
posto.
ZAGREB - U Zagrebu su u lipnju u odnosu na svibanj cijene na malo u
prosjeku porasle za 0,1 posto, dok su istodobno troškovi života
smanjeni 0,5 posto, objavio je zagrebački Gradski zavod za
planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. U odnosu na lipanj
prošle godine, u šestom ovogodišnjem mjesecu cijene na malo u
Zagrebu su bile veće za 3,6 posto, a troškovi života porasli su za
1,2 posto. Na mjesečnoj razini (lipanj prema svibnju) maloprodajne
cijene robe bilježe pad od 0,3 posto, a cijene usluga porast od 1,6
posto. Pad cijena robe, rezultat je ponajviše pada cijena na malo
poljoprivrednih proizvoda za 9,9 posto.
Urednica: Davorka Stanešić
tel. 01/4808 680
fax 01/4808 822
(Hina) ds