ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Operativnim planom jesenske sjetve za 2002. godinu predviđena je sjetva ozimih kultura u sustavu poticaja na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle godine - 206.000 hektara, no površina predviđena za
sjetvu pšenice smanjena je za gotovo deset posto, na 150.000 hektara, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić.
ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Operativnim planom jesenske sjetve za
2002. godinu predviđena je sjetva ozimih kultura u sustavu poticaja
na jednakoj sjetvenoj površini kao i prošle godine - 206.000
hektara, no površina predviđena za sjetvu pšenice smanjena je za
gotovo deset posto, na 150.000 hektara, rekao je na današnjoj
konferenciji za novinare zamjenik ministra poljoprivrede i
šumarstva Tomislav Ledić.#L#
Smanjenje sjetvene površine za pšenicu popraćeno je povećanjem
kvota za sjetvu drugih kultura - stočnog ječma za 13,89 posto, na
25.000 tisuća ha, pivarskog ječma za 16,66 posto, na 7.000 ha,
uljane repice za 42,86 posto, na 20.000 ha, a raži za čak 100 posto,
na 4.000 ha.
Cilj smanjivanja kvota za sjetvu pšenice jest postići razinu
proizvodnje adekvatnu potrebama potrošnje u Hrvatskoj, budući je i
ovogodišnja žetva rezultirala velikim viškovima pšenice, rekao je
Ledić.
Tako je, prema još uvijek privremenim podacima, uz prosječni prinos
od 4,31 tone po hektaru u Hrvatskoj sa 220.942 požnjevenih površina
proizvedeno 952.260 tona pšenice, dok su realne potrebe oko 650
tisuća tona, kazao je Ledić. Rezultat je to prekomjerne sjetve na
gotovo 55 tisuća hektara, što je ponovno poljuljalo cijelo tržište,
dodao je. Takva pretjerana proizvodnja dovela je do viškova, od
kojih je 250.000 tona namijenjeno izvozu, što će državu kroz
subvencije stajati oko 145 milijuna kuna, a 131.000 tona
predstavlja tržišni višak na teret otkupljivača, odnosno Agrokora,
Podravke i tvrtke Zea.
Prema Ledićevim riječima sva sredstva za isplatu pšenice već su
osigurana, i ne treba sumnjati da će ona proizvođačima biti
isplaćena u roku. No, upitno je da li je sva ta pšenica trebala biti
otkupljena po cijeni od jedne kune po kilogramu, rekao je zamjenik
ministra, dodavši da u buduće to više neće biti slučaj. Naime,
prednost za dobivanje sjetvenih kvota imat će proizvođači koji već
imaju ugovorenog kupca, a svi ostali sijat će o svom trošku i morat
će se sami snaći na tržištu.
Iz programa poticaja biti će isključeni svi proizvođači koji imaju
neriješene obveze prema državi, izuzev onih koji su zatražili
nagodbu s državnom. Također, od ove godine, poticaji će se
isplaćivati nakon završetka žetve, a ne kao do sada kada se polovica
isplaćivala već tijekom sjetve.
Najveći dio površine poticat će se u tzv. žitorodnom području -
Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-
podravskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i
Požeško-slavonskoj županiji, na koje se od planiranih 206.000 ha
odnosi 76 posto ili 156.565 ha.
Planirana proizvodnja roda 2003. godine iznosi 675 tisuća tona
pšenice, 9.400 tona raži, 87.500 t stočnog, a 24.500 pivarskog
ječma, te 44 tisuće tona uljane repice. Za realizaciju plana sjetve
kultura u sustavu poticaja u ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi u
Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva predviđaju da će biti
potrebno 341,9 milijuna kuna, od čega će najveći dio - 247,5
milijuna kuna biti namijenjeno proizvođačima pšenice.
(Hina) rub ds