JOHANESBURG, 5. kolovoza (Hina/Reuters) - Smjer europske povijesti odredile su zarazne bolesti koje su uzdrmale same temelje Rimskoga Carstva i bacile na koljena srednjovjekovni svijet, a svoj smrtonosni pohod nastavljaju i danas s
virusom HIV-a koji širi smrt i očaj diljem Afrike.
JOHANESBURG, 5. kolovoza (Hina/Reuters) - Smjer europske povijesti
odredile su zarazne bolesti koje su uzdrmale same temelje Rimskoga
Carstva i bacile na koljena srednjovjekovni svijet, a svoj
smrtonosni pohod nastavljaju i danas s virusom HIV-a koji širi smrt
i očaj diljem Afrike. #L#
"Zarazne bolesti obilježile su povijest, a danas imaju snažan
utjecaj na Afriku", izjavio je Howard Philips, profesor medicinske
povijesti na Sveučilištu u Cape Townu.
Kriza u Africi koju uzrokuje širenje HIV-a i AIDS-a bit će jedna od
glavnih tema UN-ova summita o održivom razvoju koji počinje u
Johannesburgu 26. kolovoza. Svjetski će vođe pokušati odrediti
globalnu strategiju za iskorjenjivanje bolesti i siromaštva, ali
bez nanošenja nenadoknadivih šteta planetu.
Epicentar globalnog širenja AIDS-a je supsaharska Afrika u kojoj
živi 28 milijuna od ukupno 40 milijuna ljudi u svijetu zaraženih
HIV-om. U nekim zemljama na jugu kontinenta virusom je zaraženo čak
30 posto ukupnog stanovništva.
Američki su istraživači procijenili da će prosječna životna dob u
11 afričkih zemalja do 2010. godine pasti ispod 40 godina, kako AIDS
s vremenom bude skraćivao živote milijuna ljudi.
Bolest koja je ispisala davnu povijest bila je kuga, a podleglo joj
je čak i veliko Rimsko Carstvo koje se prostiralo od egipatskih
pustinja do škotskih brežuljaka.
Po nekim istraživanjima, zarazne bolesti poput gonoreje, boginja i
kuge opustošile su područje Sredozemlja između 250. i 650. godine
poslije Krista pridonijevši propasti Carstva.
Povjesničar Norman F. Cantor u knjizi "In the wake of the plague"
("Nakon kuge") piše da je u tim epidemijama stradala četvrtina
stanovništva Rimskog Carstva. Za društvo čija je produktivnost
ovisila isključivo o ljudskom radu to je imalo dalekosežne
posljedice - pad proizvodnje hrane i industrije, što je pak
smanjilo porezne prihoda i izdvajanje za vojsku i birokraciju.
Slično se danas događa u Africi, gdje bi neke države do 2020. godine
mogle ostati bez 25 posto radno sposobnog stanovništva.
Najveća biomedicinska katastrofa koja je pogodila Zapadni svijet u
srednjem vijeku bila je kuga ili "crna smrt". Od te bolesti koju
šire glodavci, u razdoblju od 1347. do 1350. godine umrlo je između
trećine i polovine ukupnog europskog stanovništva.
Posljedice takve katastrofe bile su pogubne - produbio se jaz
između bogatih i siromašnih i povećali su se društveni sukobi, piše
Barbara W. Tuchman u knjizi "Distant Mirror" ("Daleko zrcalo").
Židovi, koje su optuživali za posjedovanje bogatstva, u divljačkim
su pogromima napadali kao žrtvene janjce.
Kao i u svim ruralnim društvima u doba kriza pojavili su se brojni
poremećaji - kriminal, prosjačenje i prostitucija.
Bilo je to kao i danas u mnogim državama supsaharske Afrike i
Latinske Amerike, piše Cantor.
Znanstvenici zato zaključuju da bi vlade afričkih zemalja i zapadni
donatori morali hitno poduzeti odlučne mjere za obuzdavanje
pandemije AIDS-a, žele li izbjeći sudbinu Rimskog Carstva.
(Hina) bcav dgk