NEW YORK, 17. srpnja (Hina/Reuters) - Ističući da se većina kardiovaskularnih bolesti može uspješno spriječiti, Američko kardiološko društvo (AHA) objavilo je vodič kojim liječnicima savjetuje da za svoje pacijente rutinski procijene
rizik od srčanog napada i infarkta još u dobi od 20 godina.
NEW YORK, 17. srpnja (Hina/Reuters) - Ističući da se većina
kardiovaskularnih bolesti može uspješno spriječiti, Američko
kardiološko društvo (AHA) objavilo je vodič kojim liječnicima
savjetuje da za svoje pacijente rutinski procijene rizik od srčanog
napada i infarkta još u dobi od 20 godina. #L#
Kad pacijent navrši 40 godina, liječnik bi morao izračunati koliki
je rizik da u sljedećih 10 godina oboli od kardiovaskularne
bolesti. Takva globalna procjena rizika, morala bi se ponavljati
svakih 5 godina nakon 40. godine života, odnosno i kod mlađih
pacijenata, ako imaju nekoliko faktora za kardiovaskularni rizik.
"Srčane bolesti mogu se spriječiti i svatko može sam pridonijeti
smanjivanju svog rizika za obolijevanje", kaže dr. Thomas A.
Pearson sa sveučilišta Rochester u New Yorku i član AHA. Pearson
primjećuje da je broj umrlih od srčanih bolesti sve manji, iako je
broj oboljelih u porastu.
Pearson ističe da su smjernice za prevenciju srčanih bolesti dopuna
prošlogodišnjim smjernicama za oboljele od srčanih bolesti.
Zdrave životne navike glavni su korak u prevencije srčanih napada i
infarkta, misle Pearson i njegovi kolege. Liječnici savjetuju
pacijentima da ne puše, da izbjegavaju pasivno pušenje, da se
zdravo hrane, kontroliraju tjelesnu težinu i vježbaju bar nekoliko
puta tjedno po pola sata.
Uz to, tlak bi se morao zadržati oko 140/90 mm Hg. Za oboljele od
bubrežnih bolesti, dijabetesa i srčanih oštećenja savjetuje se još
niži tlak.
Za osobe s jednim faktorom rizika preporučuje se razinu LDL tj.
"lošeg" kolesterola zadržati ispod 160 mg/dL krvi. Za osobe s više
rizičnih faktora, ta je granica još niža.
Vodič savjetuje uporabu aspirina radi prevencije srčanih napada i
infarkta. Prije se aspirin savjetovalo samo osobama koje su već
imale srčane napade ili infarkt. Sada se savjetuje i osobama s
velikim rizikom, u dozi od 75-160 mg aspirina dnevno. Kod
visokorizičnih osoba korist od aspirina veća je od problema koje
mogu izazvati nuspojave (gastrointestinalna krvarenja, krvarenja
u mozgu), napominje Pearson.
Novost je i to da se pacijentima s poremećenim srčanim ritmom
savjetuje uzimanje sredstava za razrjeđivanje krvi kako bi
smanjili rizik od infarkta.
(Hina) ljv dgk