ZAGREB/GLASGOW, 1. kolovoza (Hina) - Komplikacije u trudnoći prvi su znak kasnijih bolesti majke, tvrde znanstvenici.
ZAGREB/GLASGOW, 1. kolovoza (Hina) - Komplikacije u trudnoći prvi
su znak kasnijih bolesti majke, tvrde znanstvenici.#L#
Rezultati mnogih studija pokazuju da uvjeti u kojima se dijete
razvija u majčinoj utrobi trajno utječu na njegovo zdravlje, piše
"Welt am Sonntag". No, kako komplikacije u trudnoći utječu na
zdravlje majke?
Zna se da kod djece čija je porođajna težina manja od 2500 grama,
postoji povećan rizik za bolesti srca i krvožilnog sustava u
odrasloj dobi. Zbog dijabetesa koji se javlja u trudnoći dijete
može biti sklonije dijabetesu i pretjeranoj gojaznosti. Ako
trudnica puši, dovest će dijete u opasnost od astme.
Međutim, zdravlju majke dosad se pridavalo premalo pozornosti,
kritički su istaknuli škotski profesor ginekologije i porodništva
na glasgowskom sveučilištu Ian A. Greer i njegov kolega Naveed
Sattar, koji su rezultate istraživanja objavili u stručnom
časopisu "British Medical Journal".
Oni su upozorili na povezanost komplikacija u trudnoći i kasnijih
metaboličkih bolesti i bolesti vezanih za krvožilni sustav.
Primjerice, majka novorođenčeta niske porođajne težine
statistički ima jedanaest puta veći rizik smrti od infarkta u
kasnijim godinama, za razliku od majke djeteta koje je rođeno s
najmanje 3500 grama. To je pokazala studija koja je obuhvatila
130.000 žena u Škotskoj objavljena u "Lancetu".
Škotski znanstvenici drže pušenje nedovoljnim objašnjenjem čvrste
povezanosti porođajne težine djeteta i kasnijih srčanih bolesti
majke.
Greer i Sattar ponajprije polaze od toga da velik broj majki ima
urođenu sklonost kardiovaskularnim bolestima. Ta se slabost
pokazuje prvi put u trudnoći, koja je za tijelo ekstremno
opterećujuća: volumen krvi je u to vrijeme povećan oko 30 posto,
srce kuca brže, a krvni tlak je u porastu.
Slično je i s EPH-gestozom, koja se javlja kod četiri posto svih
trudnica, a prepoznatljiva je po visokom krvnom tlaku, edemima i
izlučivanju bjelančevina. Inzulin i vrijednosti masnoća u krvi su
povišeni, a osim toga kod žena su vidljivi znakovi oštećenja
funkcija krvnih žila.
Greer i Sattar već su u jednoj ranijoj studiji utvrdili da žene kod
kojih se razvila EPH-gestoza, mnogo godina poslije još (ili
ponovno), imaju dokaze jednakih metaboličkih odstupanja te
odstupanja vezanih za funkciju krvnih žila.
Prerani porođaj, koji po definiciji nastupa prije 37. tjedna
trudnoće, za majku udvostručuje rizik od obolijevanja od
koronarnih srčanih bolesti. Po najnovijim medicinskim spoznajama
kod preranog porođaja veliku ulogu imaju upalni procesi, čak ako i
ne postoji nikakva infekcija.
Ipak, bolesti srca i krvnih žila u uskoj su vezi s upalnim
procesima. Greer i Sattar pretpostavljaju da su neke žene sklone
pojačanim upalnim reakcijama, koje u mladosti mogu spriječiti
trudnoću, a u starosti dovesti do infarkta.
Dobro su ispitane i dokumentirane posljedice dijabetesa u
trudnoći. Kod pet posto svih budućih majki razvija se bolest koja,
ako se ne liječi, kod djece može izazvati teške organske
poremećaje. U više od 95 posto slučajeva odmah nakon poroda
dijabetes ponovno nestaje. Ipak, on se vraća, a kako tvrdi voditelj
Odjela za endokrinologiju i dijabetes u klinici Muenchen-Schwabing
Eberhard Standl, u roku od deset godina 50 posto pogođenih žena
oboljet će od dijabetesa tipa 2.
Tko komplikacije u trudnoći shvati kao znak upozorenja za razvoj
kasnijih bolesti, možda će na vrijeme započeti prevenciju, misle
Greer i Sattar.
(Hina) kt dgk