AU 1. VIII. APA: JUGOSLAVIJA MORA RADITI NA ETNIČKOJ SNOŠLJIVOSTI

AUSTRIJA APA * 1. VIII. 2002. Jugoslavija: mukotrpan put prema etničkoj toleranciji "Dvije godine nakon završetka ere Slobodana Miloševića Jugoslavija je još uvijek jako udaljena od načela etničke tolerancije. Pritom nije u pitanju samo južna srpska pokrajina Kosovo, u kojoj živi većinsko albansko stanovništvo. U srijedu navečer u Podgorici je teško ranjena jedna žena kada je autobus s albanskim turistima s Kosova zasut kamenjem. Po izvješćima medija riječ je već o drugom incidentu takve vrste u razdoblju od deset dana. Čini se da aktualne propagandne kampanje jugoslavenskog ministarstva za manjine ('Moramo biti tolerantni jedni prema drugima, iako se međusobno ne podnosimo') nisu dosada bile pretjerano uspješne. U Bujanovcu, gradu na jugu Srbije, lokalni Srbi održavaju od ponedjeljka svakodnevno prosvjedne manifestacije kako bi izrazili nezadovoljstvo rezultatima prijevremenih općinskih izbora, održanih prošle nedjelje. Tvrdnju potpredsjednika srpske vlade Nebojše Čovića da su i izborni pobjednici Albanci građani Srbije prosvjednici smatraju provokacijom. Mržnja, strah i međusobno nepovjerenje duboko su ukorijenjeni na jugu Srbije gdje živi većinsko albansko stanovništvo. I albanska strana, koja je pobjedu na izborima u okolini Bujanovca proslavila hicima ispaljenim u zrak, nije bitno pridonijela smirivanju situacije. Primjerice, povjerenje neće bitno ojačati okolnost što mladi Albanci usprkos prosvjedima Beograda na svakoj proslavi ističu i albansku državnu zastavu. Problem u Jugoslaviji nije samo manjkava tolerancija među Srbima, Crnogorcima i Albancima. Čak i ako se izuzme pokrajina Kosovo kojom upravljaju Ujedinjeni narodi, udio manjina u demografskoj strukturi iznosi 30 posto. Aktualne rasprave o preustrojstvu jugoslavenske federacije produbile su u Crnoj Gori jaz između projugoslavenski orijentiranih građana i pristaša nezavisnosti. U Cetinju, službenom glavnom gradu Crne Gore, koji je stekao status glavnog uporišta zagovornika nezavisnosti, razbijena su početkom ovog tjedna prozorska stakla na župnom uredu Srpske pravoslavne crkve. Valja podsjetiti da se SPC protivi otcjepljenju samoproglašene Crnogorske pravoslavne crkve. Potencijalno krizno žarište jest i Sandžak gdje žive većinom muslimani. To područje na državnoj granici prema Bosni i Hercegovini nalazi se na crnogorskom i srpskom teritoriju, što bi u slučaju raspada zajedničke države moglo izazvati nemire. Prije dva tjedna je na odbojkaškoj utakmici jugoslavenskog i turskog ženskog sastava, održanoj u glavnom gradu Sandžaka Novom Pazaru, zabilježena najžešća provala neprijateljstva između muslimana i Srba u duljem vremenskom razdoblju. Turskim zastavama opremljeni bošnjački navijači svim su snagama navijali za gostujuću momčad, žestoko psujući domaće igračice. Od Miloševićeva pada srpsko stanovništvo polako se iseljava iz te regije. U Miloševićevo je vrijeme komunalna uprava u Novom Pazaru prešla u ruke bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA), kćerinske stranke istoimene bosanske stranke. Smijenjeni su srpski ravnatelji državnih poduzeća i državni službenici a na njihovo su mjesto imenovani pripadnici bošnjačke etničke skupine. Samo u središtu Novog Pazara prodano je navodno oko 1000 srpskih kuća. Jugoslavenski ministar za manjine Rasim Ljajić, sandžački musliman, smatra da glavni uzrok navedenog iseljavanja valja tražiti u gospodarskim razlozima. Po tvrdnjama muslimanskih političara, cijene nekretnina u Novom Pazaru od 750 eura po kvadratnom metru stambene površine daleko su više od cijena u drugim dijelovima središnje Srbije (gdje iznose 400 eura po kvadratnom metru). Valja napomenuti da slična situacija na tržištu nekretnina vlada i u tri općine na jugu Srbije - bujanovačkoj, preševskoj i medveđanskoj. Albanci potiču dobrim ponudama svoje srpske susjede da im prodaju svoje nekretnine. Beogradske vlasti dosada nisu uspjele nikakvim zakonskim odredbama zaustaviti taj trend koji je počeo prije mnogo godina na Kosovu".